Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država u utorak je domaćin konferencije u Kataru s desetinama partnerskih zemalja na kojoj će se razgovarati o planovima za formiranje Međunarodnih stabilizacijskih snaga za Pojas Gaze.
Dva američka zvaničnika rekla su za Reuters da će konferencija uključivati sesije o komandnoj strukturi i drugim neriješenim pitanjima koja se odnose na snage.
Egipat, Indonezija, Katar, Jordan, UAE, Italija, Francuska, Velika Britanija i Azerbejdžan su među učesnicima, rekao je arapski zvaničnik za The Times of Israel.
Preko 45 zemalja prisustvuje skupu, ali Turska, moćni regionalni rival Izraela i podržavalac Hamasa, nije pozvana na skup, prema pisanju dnevnika Haaretz.
Katar i Turska su vršili pritisak na Bijelu kuću da dozvoli učešće Ankare, navodi se u izvještaju.
Prema riječima arapskog zvaničnika, među ostalim zemljama na samitu su Uzbekistan, Kuvajt, Belgija, Jemen, Finska, Estonija, Poljska, Mađarska, Bugarska, Grčka, Kipar, Gruzija, Nepal, Australija, Novi Zeland, Brunej, Japan, Južna Koreja, Singapur i Kosovo.
Američki State Department poslao je formalne zahtjeve u preko 70 zemalja tražeći trupe ili novac za međunarodne sigurnosne snage za koje se nada da će održavati red u Gazi, poduhvat koji do sada nije uspio da se pokrene, izvijestio je u subotu The Wall Street Journal .
U zahtjevima se navodi da zemlje Bliskog istoka, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, već sarađuju sa SAD-om kako bi osigurale finansiranje za raspoređivanje trupa u Gazi.
Američki zvaničnik je za The Journal izjavio da je 19 od 70 zemalja kojima je upućena pomoć odgovorilo spremno, uključujući pružanje trupa, logističke podrške ili opreme.
Medij je napomenuo da su zemlje koje pregovaraju sa SAD-om o slanju trupa ustvrdile da će to učiniti samo ako budu raspoređene isključivo unutar područja pod kontrolom Izraela – iza takozvane Žute linije koja označava granicu od otprilike 53% Gaze koju još uvijek kontrolira IDF.
Ali, čini se da SAD nisu zadovoljne ovim, jer se u izvještaju navodi da ih i dalje pritiskaju da pristanu na djelovanje u “crvenoj zoni” ratom razorene enklave koju kontrolira Hamas.
Neslaganja oko druge faze
Konferencija u Dohi održava se usred javnog neslaganja između Jerusalema i Washingtona oko uslova tekućeg primirja. Trump je u ponedjeljak rekao da Washington “istražuje” da li je Izrael prekršio primirje u Gazi napadom u kojem je tokom vikenda ubijen visoki komandant Hamasa Raed Saad.
Trump je negirao bilo kakav prekid u svojim odnosima s Netanyahuom i Izraelom u širem smislu, nakon što je Axios citirao američke zvaničnike koji su rekli da je Bijela kuća uputila oštar ukor izraelskom premijeru zbog atentata, tvrdeći da je njime prekršeno primirje.
Izrael strahuje da bi Washington mogao insistirati na prelasku u sljedeću fazu primirja čak i ako se ne vrati tijelo narednika Rana Gvilija , posljednjeg preminulog taoca koji je bio zarobljen u Gazi, i prije nego što se uspostavi jasan operativni plan za razoružanje Hamasa, izvijestio je prošle sedmice novinski sajt Ynet.
Druga faza plana predviđa razoružavanje Hamasa i povlačenje Izraela dok se multinacionalne snage raspoređuju širom Pojasa, a palestinsko tehnokratsko tijelo počinje upravljati svakodnevnim poslovima Gaze. Na pitanje novinara u ponedjeljak kada će ISF početi djelovati u Gazi, Trump je tvrdio da “u određenom obliku, to već funkcioniše”.
„Sve više i više zemalja se uključuje u to. Već su uključene, ali poslat će onoliko trupa koliko ih zamolim da pošalju.“
Raspoređivanje snaga ključni je dio sljedeće faze Trumpovog mirovnog plana za Gazu. U okviru prve faze, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, kada je Hamas oslobodio taoce, a Izrael pritvorene Palestince.
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a usvojena 17. novembra odobrila je osnivanje Odbora za mir i zemalja koje s njim sarađuju na uspostavljanju Međunarodnih sigurnosnih snaga (ISF). Trump je prošle sedmice izjavio da će početkom sljedeće godine biti objavljeno koji će svjetski lideri biti članovi Odbora za mir.
Međutim, još uvijek nije jasno kako će se Hamas natjerati da se razoruža i preda kontrolu Izvršnim sigurnosnim snagama (ISF). Hamas je izjavio da pitanje razoružanja nije formalno razgovarano s njim od strane posrednika – SAD-a, Egipta i Katara – i da stav ove grupe ostaje da se neće razoružati dok se ne uspostavi palestinska država.
Ali, The Journal je napisao da je, suprotno njihovim tvrdnjama, Hamas tiho obavijestio Egipat da je spreman da deaktivira svoje teško naoružanje pod nadzorom Kaira.
Raspoređivanje izgleda udaljeno
Američki zvaničnici su u petak rekli za Reuters da bi međunarodne trupe mogle biti raspoređene u Pojasu Gaze već sljedećeg mjeseca. Cilj raspoređivanja ISF-a u januaru nije nov, a The Times of Israel je već skoro dva mjeseca izvještavao da američki zvaničnici govore o tom cilju.
Ali vremenski okvir se čini sve manje vjerojatnim, jer čak ni zemlje za koje se smatralo da su zainteresirane za doprinos trupama, poput Azerbejdžana i Indonezije, još nisu formalno objavile odluke o tome, a obje nacije su naznačile da još uvijek ima posla da se postigne ta tačka.
Indonezija je saopštila da je spremna da rasporedi do 20.000 vojnika koji će preuzeti zadatke vezane za zdravstvo i građevinarstvo u Gazi.
„Još je u fazi planiranja i pripreme“, rekao je Rico Sirait, glasnogovornik indonezijskog Ministarstva odbrane. „Sada pripremamo organizacijsku strukturu snaga koje će biti raspoređene.“
Azerbejdžanski zvaničnik je prošle sedmice izjavio za The Times of Israel da Baku nema ni približno dovoljno informacija o mandatu ISF-a da bi odlučio da se pridruži snagama.
Prema trenutnim informacijama, američki zvaničnici su rekli da je plan da se ISF rasporedi u područjima koja drži Izrael. Zatim, prema Trumpovom mirovnom planu, kako ISF uspostavlja kontrolu i stabilnost, izraelske trupe će se postepeno povlačiti “na osnovu standarda, prekretnica i vremenskih okvira povezanih s demilitarizacijom”.
Uloga Turske pod znakom pitanja
Turska je jedan od najglasnijih kritičara Izraela u svijetu, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan često je optuživao Izrael za genocid tokom protekle dvije godine rata, upoređujući ga s nacističkom Njemačkom i poredeći premijera Benjamina Netanyahua s Adolfom Hitlerom.
Erdogan se također godinama davao podršku Hamasu, ugošćujući visoke zvaničnike i nazivajući ovu grupu “borcima za slobodu”.
Izrael je izrazio oštro protivljenje turskom vojnom prisustvu u poslijeratnoj Gazi.
Ali, čini se da SAD nisu zadovoljne ovim, jer se u izvještaju navodi da ih i dalje pritiskaju da pristanu na djelovanje u “crvenoj zoni” ratom razorene enklave koju kontrolira Hamas.
Neslaganja oko druge faze
Konferencija u Dohi održava se usred javnog neslaganja između Jerusalema i Washingtona oko uslova tekućeg primirja. Trump je u ponedjeljak rekao da Washington “istražuje” da li je Izrael prekršio primirje u Gazi napadom u kojem je tokom vikenda ubijen visoki komandant Hamasa Raed Saad.
Trump je negirao bilo kakav prekid u svojim odnosima s Netanyahuom i Izraelom u širem smislu, nakon što je Axios citirao američke zvaničnike koji su rekli da je Bijela kuća uputila oštar ukor izraelskom premijeru zbog atentata, tvrdeći da je njime prekršeno primirje.
Raspoređivanje snaga ključni je dio sljedeće faze Trumpovog mirovnog plana za Gazu. U okviru prve faze, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, kada je Hamas oslobodio taoce, a Izrael pritvorene Palestince.
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a usvojena 17. novembra odobrila je osnivanje Odbora za mir i zemalja koje s njim sarađuju na uspostavljanju Međunarodnih sigurnosnih snaga (ISF). Trump je prošle sedmice izjavio da će početkom sljedeće godine biti objavljeno koji će svjetski lideri biti članovi Odbora za mir.
Raspoređivanje izgleda udaljeno
Američki zvaničnici su u petak rekli za Reuters da bi međunarodne trupe mogle biti raspoređene u Pojasu Gaze već sljedećeg mjeseca. Cilj raspoređivanja ISF-a u januaru nije nov, a The Times of Israel je već skoro dva mjeseca izvještavao da američki zvaničnici govore o tom cilju.
Ali vremenski okvir se čini sve manje vjerojatnim, jer čak ni zemlje za koje se smatralo da su zainteresirane za doprinos trupama, poput Azerbejdžana i Indonezije, još nisu formalno objavile odluke o tome, a obje nacije su naznačile da još uvijek ima posla da se postigne ta tačka.
Oglas
Indonezija je saopštila da je spremna da rasporedi do 20.000 vojnika koji će preuzeti zadatke vezane za zdravstvo i građevinarstvo u Gazi.
Čovjek hoda kroz ruševine usred olujnog vremena u gradu Gazi, 11. decembra 2025. (AP Photo/Jehad Alshrafi)
„Još je u fazi planiranja i pripreme“, rekao je Rico Sirait, glasnogovornik indonezijskog Ministarstva odbrane. „Sada pripremamo organizacijsku strukturu snaga koje će biti raspoređene.“
Azerbejdžanski zvaničnik je prošle sedmice izjavio za The Times of Israel da Baku nema ni približno dovoljno informacija o mandatu ISF-a da bi odlučio da se pridruži snagama.
Prema trenutnim informacijama, američki zvaničnici su rekli da je plan da se ISF rasporedi u područjima koja drži Izrael. Zatim, prema Trumpovom mirovnom planu, kako ISF uspostavlja kontrolu i stabilnost, izraelske trupe će se postepeno povlačiti “na osnovu standarda, prekretnica i vremenskih okvira povezanih s demilitarizacijom”.
Turska će “moći vidjeti Gazu samo kroz dvogled”, napisao je ministar odbrane Israel Katz prošlog mjeseca na X-u.
„Neće biti turskih čizama na terenu“, rekao je novinarima glasnogovornik premijerovog ureda Shosh Bedrosian.
Tokom posjete Centru za civilno-vojnu koordinaciju u Kiryat Gatu, ubrzo nakon stupanja na snagu primirja u Gazi, američki potpredsjednik JD Vance je izgleda nagovijestio da Izrael neće biti prisiljen prihvatiti tursko prisustvo u Gazi. Odgovarajući na pitanje lista The Times of Israel, Vance je rekao: „Nećemo nametati strane trupe na izraelsko tlo, ali vjerujemo da Turska može igrati konstruktivnu ulogu. Zahvalni smo na ulozi koju su već igrali.“
Ankara je bliski saveznik Sjedinjenih Američkih Država i bila je ključni posrednik u prošlomjesečnom prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca u Gazi. Erdogan i američki predsjednik Donald Trump uživaju bliske lične odnose.
Istovremeno, posljednjih sedmica postojali su neki kanali komunikacije između Jerusalema i Ankare. U intervjuu prošlog mjeseca, Netanyahu je napomenuo da Izrael s Turskom “održava dijalog i izvan naslova, govoreći im da postoji obostrani interes u izbjegavanju konfrontacije”.
„Preferiramo modus vivendi s Turskom“, nastavio je Netanyahu. „Oni su vrlo tvrdoglavi i govore na ekstreman način, a mi im se protivimo.“
