Početkom devedesetih znanstvenici koji su radili u farmaceutskoj tvrtki Pfizer pokušavali su izmisliti lijek za anginu, vrstu boli u prsima uzrokovanu smanjenim dotokom krvi u srce.
Među kandidatima je bio lijek sildenafil. Blokiranjem određenog proteina zvanog fosfodiesteraza tipa 5, poznatog i jednostavno kao PDE5, lijek bi mogao uzrokovati širenje krvnih žila.
U ispitivanju provedenom ranih devedesetih muškarci koji su uzimali sildenafil prijavili su nuspojave poput crvenila, glavobolje, gastrointestinalnih posljedica i mučnine. Također su prijavili erekciju što je bilo potpuno neočekivano.
“Bili smo mlad tim u to vrijeme i erektilna disfunkcija nije bila nešto što nas je zabrinjavalo, tako da zapravo nismo znali da postoji potreba za ovakvim lijekom”, objasnio je Sir Simon Campbell, organski kemičar koji je pomogao u razvoju lijeka, za BBC-jev podcast Scientificly.
Sudionici istraživanja odbili vratiti tablete
Na kraju istraživanja neki od sudionika odbili su vratiti svoje tablete, izražavajući želju da ih nastave uzimati.
I tako se znanstveni tim okrenuo testiranju sildenafila na erektilnu disfunkciju umjesto na srčane bolesti. Sildenafil je tako postao Viagra, pilula koja se više se povezuje s radom srca.
Kako sildenafil liječi erektilnu disfunkciju?
Sildenafil djeluje tako da zaustavlja razgradnju cikličkog GMP-a u glatkim mišićnim stanicama u penisu što rezultira relaksacijom muskulature i povećava protok krvi tijekom seksualnog uzbuđenja. Kod osoba s erektilnom disfunkcijom nema dovoljno cikličkog GMP-a.
Lijek je postao pravi hit. U roku od nekoliko tjedana nakon što ju je odobrila Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 1998. godine, u Sjedinjenim Državama izdano je više od milijun recepata za Viagru.
