Smanjenje unosa masti i prelazak na uglavnom biljnu prehranu može “pomlađivati” stanice tijela za čak četiri godine — i to u roku od svega mjesec dana, otkriva novo istraživanje australskih znanstvenika. Studija objavljena u časopisu Aging Cell pruža rane naznake da relativno jednostavne prehrambene promjene mogu imati mjerljiv učinak na biološku dob čak i u kasnijoj životnoj dobi, piše Daily Mail.
Istraživanje pratilo 104 odrasle osobe kroz četiri sedmice
Znanstvenici s Universite u Sydneyu pratili su više od 100 odraslih osoba u dobi od 65 do 75 godina tokom četiri sedmice, mjerući 20 različitih biomarkera, uključujući kolesterol, inzulin i krvni tlak. Cilj je bio izmjeriti biološku dob ispitanika — starost tjelesnih stanica — koja se može razlikovati od kronološke dobi.
Sudionici su nasumično raspoređeni na jednu od dvije vrste prehrane: svejednu (omnivornu), u kojoj je polovina hrane bila životinjskog, a polovina biljnog porijekla, ili polu-vegetarijansku, u kojoj su prevladavali biljni izvori. Unutar svake grupe, ispitanici su dalje podijeljeni prema tome konzumiraju li više masti ili ugljikohidrata, formirajući četiri podgrupe: svejeda s visokim udjelom masti, svejeda s visokim udjelom ugljikohidrata, polu-vegetarijanci s visokim udjelom masti te polu-vegetarijanci s visokim udjelom ugljikohidrata.
Studija je obuhvatila 104 odrasle osobe s indeksom tjelesne mase (ITM) između 20 i 35, bez ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput dijabetesa, raka ili bolesti jetre. Svi sudionici bili su nepušači i prethodno nisu bili vegetarijanci.
Svejeda s malo masti biologijski četiri godine mlađa
Rezultati su bili iznenađujući. Ispitanici koji su slijedili svejedu prehranu s visokim udjelom ugljikohidrata bili su biološki oko četiri godine mlađi od onih koji su slijedili svejedu prehranu bogatu mastima. Polu-vegetarijanci bili su biološki oko tri godine mlađi od svejeda s visokim udjelom masti.
Skupina s najvećim smanjenjem biološke dobi od 4,1 godine slijedila je prehranu u kojoj je 14% energije dolazilo iz proteina, 28-29% iz masti i 53% iz složenih ugljikohidrata — cjelovitih žitarica, mahunarki i škrobastog povrća poput batata i bundeve. Skupina svejeda s visokim udjelom masti, čija je prehrana bila najsličnija prethodnim navikama sudionika, nije zabilježila nikakve značajne promjene u biološkoj dobi.
Istraživači pretpostavljaju da su prehrane bogate ugljikohidratima — s naglaskom na cjelovite žitarice, povrće i vlakna — mogle doprinijeti smanjenju upale i poboljšanju razine kolesterola, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja.
“Prerano je sa sigurnošću tvrditi da će specifične prehrambene promjene produžiti život. No ovo istraživanje nudi rane naznake potencijalnih dobrobiti prehrambenih promjena u kasnijoj životnoj dobi”, izjavila je dr. Caitlin Andrews, voditeljica istraživanja s Fakulteta za životne i okolišne znanosti Sveučilišta u Sydneyu.
Dr. Alistair Senior, koautor studije i docent s istog fakulteta, naglasio je da su nalazi obećavajući, ali da su potrebna dugoročnija istraživanja. “Potrebne su dugoročnije prehrambene promjene kako bismo procijenili mijenjaju li prehrambene navike rizik od bolesti vezanih uz starenje”, kazao je Senior, prenosi Slobodna-Bosna.
