No, posljedice opstruktivne apneje u snu ne staju na umoru i dnevnoj pospanosti – nova studija otkriva da može povećati rizik za cerebralna mikrokrvarenja, sitna oštećenja krvnih žila u mozgu povezana s moždanim udarom i demencijom.
Rezultati istraživanja
Istraživanje objavljeno u JAMA Network Open uključilo je 1.441 odraslu osobu srednje i starije životne dobi, praćenu tokom perioda od osam godina. Svi sudionici prošli su detaljna mjerenja spavanja (polisomnografiju) i MR mozga u tri vremenske tačke.
Ključni rezultati su sljedeći:
– osobe s umjerenom do teškom opstruktivnom apnejom u snu imale su više nego dvostruko veći rizik razvoja moždanih mikrokrvarenja u odnosu na osobe bez apneje
– rizik je bio najveći nakon osam godina praćenja
– blaga opstruktivna apneja u snu nije bila povezana s povećanim rizikom
– u najtežoj grupi bilo je više muškaraca, pušača, osoba s višim BMI-jem i konzumenata alkohola
– nakon osam godina 7,25 % osoba s teškom opstruktivnom apnejom u snu imalo je mikrokrvarenja, u usporedbi s 3,33 % osoba bez apneje.
Mehanizmi koji najvjerojatnije doprinose oštećenjima uključuju:
– ponavljane epizode manjka kisika
– oksidativni stres
– upalne procese
– oštećenje krvnih žila u mozgu.
Šta još nije poznato
Iako je studija vrlo vrijedna, postoje i ograničenja:
– istraživanje je provedeno isključivo na korejskoj populaciji
– broj sudionika s teškom opstruktivnom apnejom u snu bio je relativno malen
– mali broj ispitanika imao je genetsku varijantu APOE-ε4 povezanu s Alzheimerovom bolešću
– korištene su različite vrste MR uređaja tokom godina
– neke informacije (primjerice, tjelovježba) prikupljene su samo putem samoprijave sudionika.
Zato su potrebne dodatne studije u drugim populacijama i u mlađoj dobi.
Terapija je ključna
Iako još nije potvrđeno smanjuje li liječenje apneje rizik od mikrokrvarenja, stručnjaci se slažu – pravovremena dijagnoza i terapija su ključne.
Rano otkrivanje i praćenje opstruktivne apneje u snu ne služi samo poboljšanju kvalitete sna – ono može pomoći i u prevenciji moždanog udara i demencije, objašnjava jedan od autora studije za Medical News Today.
U praksi to znači da bi osobe trebale razgovarati sa stručnjakom za spavanje i razmotriti dijagnostičku obradu ako:
– glasno hrču
– često se bude tokom noći
– osjećaju dnevnu pospanost
– imaju visok pritisak ili prekomjernu tjelesnu težinu, prenosi AVaz.
