Prvo, površina kore može biti jako sjajna, skoro “plastificirana” — to može biti rezultat prskanja voskom ili uljem kako bi se sakrio pravi izgled povrća. Često se intenzitet boje pojačava svjetlom ili hemijskim sredstvima, a dodatne arome se koriste da proizvod miriše kao da je tek ubrano.
U vitrinama trgovina često se stvara blaga magla ili para, što daje dojam svježine, ali zapravo može sakriti stvarno stanje povrća. Takođe, ambalaža s “zelenim” motivima i oznakama poput “eko” bez validnih sertifikata često odvlači pažnju od stvarnog sadržaja.
Najčešće tretirani povrćni artikli uključuju paradajz, krastavac, papriku, zelenu salatu i šargarepu — upravo one vrste koje lako gube svježinu, prenosi novi.
