No, stručnjaci kažu da se očekuje da će se takozvana os otpora uključiti u sukob i podržati Iran ako američki predsjednik Donald Trump ispuni svoje prijetnje i odobri vojnu akciju protiv Islamske republike, prenosi rferl.org.
Iran potencijalni sukob sa Sjedinjenim Državama smatra egzistencijalnom prijetnjom, za razliku od rata u lipnju, rekao je Hamidreza Azizi, suradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
To znači da je Teheran “spreman ići do kraja i iskoristiti sve kapacitete koje ima, u smislu vlastitih vojnih sposobnosti, a istovremeno i asimetrične kapacitete osi otpora” kako bi osigurao svoj opstanak, rekao je Azizi.
Već postoje znakovi da se iranski saveznici u Iraku, Libanonu i Jemenu pripremaju za rat u slučaju američkog napada na Teheran.
Oslabljeni saveznici
Iran je desetljećima gradio osovinu, raširenu, ali labavo povezanu mrežu naoružanih posrednika i militantnih skupina koje podržava Teheran na Bliskom istoku. Među članovima su libanonski Hezbollah, jemenski pobunjenici Huti i proiranske milicije u Iraku.
Mreža je bila ključni element Teheranove strategije odvraćanja od uočenih prijetnji iz Sjedinjenih Država i, prvenstveno, Izraela.
No savez je posljednjih godina pretrpio niz velikih udaraca. Vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, jedinog državnog aktera u mreži osim Irana, srušena je u prosincu 2024.
Hezbollah je, u međuvremenu, ozbiljno oslabljen nakon teškog jednogodišnjeg rata s Izraelom, u kojem je ubijen dugogodišnji vođa skupine Hassan Nasrallah.
Ipak, unatoč smanjenim borbenim sposobnostima, mreža može pružiti dodatnu vatrenu moć Iranu u slučaju sukoba sa Sjedinjenim Državama, kažu stručnjaci.
Povlačenje okidača
Tijekom 12-dnevnog rata s Iranom u lipnju, Izrael, a kasnije i Sjedinjene Države bombardirali su ključne iranske nuklearne i vojne lokacije. Teheran je odgovorio ispaljivanjem stotina balističkih projektila i dronova na Izrael, svog zakletog neprijatelja, te ciljanjem američke baze u Kataru.
Članovi iranske osovine otpora nisu se uključili u kratki sukob.
„Iran nije povukao okidač tijekom rata u lipnju“, rekao je Azizi. „Iran je u to vrijeme zaključio da može sam upravljati sukobom. Nije želio proširiti sukob i želio ga je okončati što je prije moguće.“
No, mogući novi sukob sa Sjedinjenim Državama promijenio bi iranske izračune, kažu stručnjaci.
Iranski klerikalni establišment je u najslabijoj točki u desetljećima, suočavajući se s neviđenim nemirima i ekonomskim kolapsom kod kuće te masovnim gomilanjem američke vojske pred vratima. Boreći se za svoj opstanak, iranski vladari spremni su upotrijebiti sva sredstva u njegovom arsenalu, kažu stručnjaci.
Vođa Hezbollaha izjavio je 26. siječnja da se skupina priprema za “moguću agresiju i odlučna je braniti se”, ali nije rekao kako bi postupio ako Iran bude napadnut.
Stručnjaci kažu da Hezbollah, koji je dugo bio najmoćniji iranski posrednik, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju.
„Hezbollah je pao, ali nije nestao“, rekao je Sascha Bruchmann, analitičar za vojna i sigurnosna pitanja u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije. „Izgubio je velik dio svojih strateških sposobnosti, velik dio svog raketnog arsenala, radionice za proizvodnju bespilotnih letjelica i tunele za napad uz granicu s Izraelom, ali ostaje moćna milicija.“
U susjednom Iraku, proiranske milicije pokrenule su regrutiranje boraca, uključujući bombaše samoubojice.
Vođa Kataib Hezbollaha, jedne od milicija, izdao je 25. siječnja žestoku izjavu , pozivajući svoje borce da budu spremni za rat.
Osnovan 2007. godine, Kataib Hezbollah jedan je od najmoćnijih članova Narodnih mobilizacijskih snaga (PMF), krovne organizacije uglavnom šijitskih oružanih skupina koje podržava Iran, a koja je dio iračke vojske od 2016. godine. PMF je glavni vojni i politički igrač u Iraku.
„Uvlačenje Iraka u ovaj sukob moglo bi ih politički koštati“, rekao je Bruchmann. „Ali sve oklade su otkazane ako [iranski vrhovni vođa ajatolah Ali] Hamnei bude ubijen ili ako režim povjeruje da pada jer su se neke od iračkih šijitskih milicija zaklele na odanost Hamneiju.“
U Jemenu, Huti pobunjenici zaprijetili su povlačenjem iz sporazuma o prekidu vatre postignutog sa Sjedinjenim Državama prošle godine. Huti su pristali zaustaviti svoje napade raketama i dronovima na međunarodne brodove u Crvenom moru. Zauzvrat, Sjedinjene Države obećale su zaustaviti zračne napade usmjerene na tu skupinu.
Colin Clarke, izvršni direktor Soufan Centra, njujorškog think tanka, rekao je da ako Osovina ponovno ostane nijema nakon još jednog napada na Iran, mogla bi “riskirati gubitak relevantnosti”.
„Ovi posrednici su osmišljeni kao prepreka za režim, pa bi njihovo korištenje u kriznim vremenima izgledalo neophodno“, rekao je.
