Sastanak Trampa i Putina na Aljasci, Evropa preispituje jedan od rijetkih aduta koje ima protiv Rusije: više od 260 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine. Brisel je oprezno počeo Ukrajini preusmjeravati prihode od kamata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi saveznici na Zapadu pozivaju da se ruska imovina u potpunosti zaplijeni.
To i dalje ostaje sporno pitanje. Radi se o deviznim rezervama koje je ruska centralna banka nagomilala kako bi mogla podržati rublju: uglavnom u eurima, ali i u znatnim količinama funti, jena, švicarskih franaka te američkih, australskih i kanadskih dolara, piše The Times.
Ruska država je vlasnik imovine, ali ne može njome raspolagati
Ove rezerve koalicija zemalja zamrznula je nedugo nakon što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Rusija ih posjeduje, ali ih ne može koristiti. U početku su sredstva bila uglavnom u državnim obveznicama, no one su uglavnom dospjele i pretvorene u gotovinu ili ponovo uložene. Raspršene su pod različitim jurisdikcijama širom Zapada i njima upravljaju klirinške kuće.
Najveći dio novca, koji globalno iznosi 300 milijardi eura, nalazi se u Evropi. Oko 190 milijardi eura drži Euroclear, belgijska klirinška kuća, a do 20 milijardi Clearstream, njen francuski konkurent. To višestruko nadmašuje 70 milijardi eura privatne imovine oko 2000 ruskih državljana koju je zamrznula koalicija za sankcije.
Svaka zemlja u kojoj se drži ruska državna imovina mogla bi je oduzeti i uplatiti u fond za Ukrajinu. Postoji i presedan: Belgija naplaćuje 25% poreza na „izvanredne“ dobiti koje Euroclear ostvaruje upravljanjem ruskom imovinom, uključujući kamate i dividende, a prihodi se potom preusmjeravaju u glavni fond EU za pomoć Ukrajini. Dosad je tako uplaćeno oko 4,5 milijardi eura.
Pravne i političke rezerve oko zadiranja u sredstva
Postoje pravne i političke prepreke. Neke zapadne države smatraju da bi bilo mudrije zadržati imovinu kao pregovarački adut ili je iskoristiti za obnovu Ukrajine nakon rata. Drugi, uključujući Evropsku centralnu banku, upozoravaju da bi oduzimanje imovine moglo narušiti reputaciju Evrope kao pouzdanog mjesta za investiranje i odvratiti strane ulagače.
Belgija i neke druge zemlje strahuju od ruske odmazde ili mogućnosti da same snose troškove pravnih sporova ako imovinu oduzmu bez dovoljne međunarodne podrške. Zagovornici odlučnijeg pristupa smatraju da su ti strahovi pretjerani.
S pravnog aspekta, najveći problem je moguće kršenje međunarodnog načela imuniteta države, koje štiti stranu suverenu imovinu od zapljene. Postoje i prijepori oko međunarodnog prava – „protumjeru“ takve vrste mogu poduzeti samo države koje su direktna žrtva agresije, što bi ovdje važilo samo za Ukrajinu.
Oduzimanje od strane trećih država oslanjalo bi se na spornu ideju „kolektivnih protumjera“, što bi zahtijevalo odobrenje međunarodnog suda. Dosad nijedna obavezujuća presuda nije naložila Rusiji plaćanje odštete, a svaku akciju Vijeća sigurnosti UN-a blokirao bi ruski veto.
Evropske zemlje već prisvajaju kamatu
Britanska vlada je do maja zamrznula 25 milijardi funti imovine povezane s ruskim režimom. U martu je Ministarstvo finansija objavilo da je poslalo 2,26 milijardi funti Ukrajini, koje će se nadoknaditi iz dobiti ostvarene na sankcionisanoj ruskoj imovini. Postoji i ideja o prenosu ruske imovine u centralni fond koji bi investiranjem u rizičniju imovinu donosio veće kamate.
Oduzimanje same imovine je složenije. Velika Britanija bi mogla donijeti zakon kojim bi to postalo legalno, a ne postoji međunarodna policija koja bi to mogla spriječiti, iako bi to moglo kršiti međunarodno pravo i narušiti legitimitet zemlje. Zakonitost bi počivala na načelu „protumjere“. No, potez bi mogao izazvati da autoritarne države poput Kine povuku svoja sredstva iz zapadnih finansijskih institucija.
Evropske vlade su dodatno zamrznule privatnu imovinu, uključujući jahte, vile i luksuzne automobile oko 2000 Rusa. Mnoge od njih formalno su u vlasništvu članova porodice ili skrivenih firmi, što otežava dokazivanje vlasništva.
Privatna imovina je manje vrijedna
Privatna imovina je manje značajna jer vrijedi manje od državne, a njeno oduzimanje je teže jer zahtijeva dokaz o povezanosti s kriminalnom djelatnošću. Bez dokazanog protupravnog postupanja, zapljena bi mogla kršiti pravo vlasništva.
Zapljene su se dogodile, ali rijetko. U augustu 2022. superjahta Axioma, vrijedna 75 miliona dolara, bila je prva jahta ruskog oligarha zaplijenjena i prodana na dražbi u Gibraltaru. Vlasnik je bio sankcionisani tajkun Dmitrij Pumpjanski.
SAD su ove sedmice objavile da će superjahtu Amadea, vrijednu 325 miliona dolara, prodati na dražbi u septembru. Bila je u vlasništvu ruskog oligarha Sulejmana Kerimova.
Bilo je i parnica oko vlasništva jer je brod potraživao Rosnjeft. „Sumnjamo da će jahta privući racionalnog kupca, jer se vlasništvo može osporavati na sudovima izvan SAD-a, što bi moglo voditi godinama skupih i neizvjesnih parnica“, rekao je predstavnik kompanije.
Zakon „US Repo for Ukrainians Act“, usvojen u aprilu 2024., dao je predsjedniku ovlasti da pod određenim uvjetima oduzima rusku suverenu imovinu, iako se to još nije primijenilo.
Pokusni slučaj – jahta zaplijenjena u Hrvatskoj
Za Ukrajinu je ključan slučaj bila Royal Romance, jahta Viktora Medvedčuka, proruskog ukrajinskog oligarha, zaplijenjena u Hrvatskoj.
Hrvatski sud je 2024. presudio da se vlasništvo prenese na Ukrajinu, ali su kasnije sudovi preinačili odluku jer Ukrajina nije podnijela krivičnu prijavu.
Jahta je i dalje u pravnom limbu, a njeno održavanje Ukrajinu košta oko 20 miliona dolara godišnje. Rusija je osudila planove o oduzimanju i uvodila recipročne mjere, ali bi mogla pristati na ustupanje imovine za obnovu Ukrajine ako dio sredstava ode na područja pod njenom kontrolom, izvijestio je Reuters u febru
