Ovaj potez dio je šireg plana Bijele kuće za preoblikovanje američke diplomatije prema principima politike „Amerika na prvom mjestu“, kojom Tramp želi da postavi osoblje koje u potpunosti podržava njegove spoljnopolitičke prioritete.
Obavještenje iz Vašingtona
Prema riječima dvojice zvaničnika Stejt departmenta, šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su protekle sedmice da će im mandati isteći u januaru.
Svi ambasadori koji su pogođeni ovom odlukom imenovani su za vrijeme administracije Džoa Bajdena, ali su preživjeli prvu rundu kadrovskih promjena po povratku Trampa u Bijelu kuću. Sada se, međutim, njihov mandat privodi kraju.
Zvaničnici su potvrdili da ti diplomati neće ostati bez posla, već će imati mogućnost da se vrate u Vašington na druge zadatke unutar Stejt departmenta.
Zvanično obrazloženje: „Standardna praksa“
Stejt department nije želio da komentariše imena ni tačan broj diplomata koji se povlače, ali je u saopštenju naveo da je riječ o standardnom procesu svake administracije.
„Ambasador je lični predstavnik predsjednika, i predsjednik ima puno pravo da osigura da su u tim zemljama ljudi koji unapređuju njegovu politiku ‘Amerika na prvom mjestu’“, navedeno je u saopštenju.
Najviše smjena u Africi
Prema podacima AP-a, Afrika je najviše pogođena ovim promjenama. Trampova administracija povlači američke ambasadore iz 13 zemalja, među kojima su:
Burundi, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija, gdje će biti zamijenjeni ambasadori u šest država: Fidži, Laos, Maršalska Ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
Evropa i druge regije
U Evropi se promjene odnose na ambasadore u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku bit će povučeni ambasadori iz Alžira i Egipta, a u Južnoj i Centralnoj Aziji iz Nepala i Šri Lanke.
U zapadnoj hemisferi promjene pogađaju Gvatemalu i Surinam.
Zabrinutost među diplomatama
Prema pisanju Politika, koji je prvi objavio informaciju o ovim opozivima, odluka je izazvala zabrinutost među američkim diplomatama i sindikatima koji ih zastupaju, jer se smatra da bi nagle kadrovske rotacije mogle poremetiti kontinuitet američke vanjske politike i saradnju sa saveznicima.
Opozivi dolaze u trenutku kada Trampova administracija nastoji da učvrsti kontrolu nad državnim institucijama i postavi lojalne kadrove na ključne međunarodne pozicije.