U Banjoj Luci je danas i zvanično potpisan sporazum o zajedničkom nastupu nekoliko probosanskih stranaka na predstojećim izborima u entitetu Republika Srpska, čime je formalizirano novo političko savezništvo koje okuplja Socijaldemokratsku partiju (SDP), Narod i pravdu (NiP), stranku Naprijed, Pokret demokratske akcije (PDA) i Narodni evropski savez (NES).
Iako su potpisnici sporazuma najavili da će uputiti otvoren poziv i drugim probosanskim strankama da im se pridruže, već sada je jasno da ovaj potez nije doveo do očekivanog sveopćeg jedinstva, već je dodatno ogolio duboke podjele unutar probosanskog političkog korpusa koji se iz Federacije prenio i u Republiku Srpskou.
Ko je unutra, a ko ostaje vani
Najveću političku težinu današnjem događaju daje upravo činjenica da sporazum nisu potpisale Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF) i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), koje su činile ključni dio ranijeg zajedničkog nastupa probosanskih snaga kroz koaliciju „Pokret za državu“.
Njihovo odsustvo sugerira da bi na predstojećim izborima mogla nastupiti najmanje dva odvojena probosanska bloka, što otvara ozbiljno pitanje političke fragmentacije ionako malobrojnog biračkog tijela povratnika i građana nesrpske nacionalnosti u ovom entitetu. Naime, jasno je da je animozitet ova dva politička bloka danas na najvećem mogućem usijanju. No, ostavljati Bošnjake bez legitimnih predstavnika u RS zbog tog usijanja, znači prije svega političku kraktovidost i glupost koji prijeti da zbog ličnih sujeta i sukoba ostavi Bošnjake i bez minimuma političke vlasti koju imaju u manjem entitetu.
Ovakav model formiranja koalicije, u kojem jedna grupacija prvo potpisuje sporazum, a zatim naknadno poziva ostale da se pridruže, faktički predstavlja stavljanje drugih stranaka pred svršen čin – prihvati ili odbij, a jasno je da tako postavljen način ucjene može završiti samo s „odbij“. Stranke koje nisu učestvovale u pregovorima teško prihvataju podređenu poziciju unutar već formiranog političkog okvira.
Bošnjaci i ostali probosanski birači u RS-u čine manjinski, ali politički važan segment biračkog tijela, čiji glasovi često odlučuju o tome hoće li postojati barem minimalna institucionalna zastupljenost probosanskih snaga iz tog entiteta na državnom nivou.
Rizik rasipanja glasova
Najveći problem koji proizlazi iz današnjeg sporazuma nije njegovo postojanje, već izvjesna mogućnost paralelnog formiranja drugog probosanskog bloka predvođenog SDA i partnerima.
Iskustvo iz prethodnih izbora jasno pokazuje koliko je jedinstvo presudno. Na Općim izborima 2022. godine, koalicija „Pokret za državu“, koja je okupila većinu probosanskih stranaka, osvojila je više od 36.000 glasova za Narodnu skupštinu RS, što im je donijelo pet poslaničkih mandata.
Međutim, ako se ti glasovi sada podijele između dvije ili više lista, postoji realna opasnost da nijedna od njih ne ostvari dovoljno jak rezultat za značajniju zastupljenost. Izborni prag od tri posto, iako na prvi pogled nizak, može postati ozbiljna prepreka u uslovima smanjene izlaznosti povratnika i političke mobilizacije većinskog biračkog tijela.
Još veći rizik postoji kada je riječ o izboru zastupnika iz RS-a u državni parlament. Tradicionalno, probosanske stranke su uspijevale osigurati barem jedno mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Gubitak tog mandata značio bi potpuni nestanak direktnog političkog predstavljanja Bošnjaka iz RS-a na državnom nivou.
Političke ambicije ili strateška greška
Formiranje bez ključnih stranaka poput SDA, SBB, DF-a, Stranke za BiH ili BH Zelenih koji imaju vrlo jaku infrastrukturu u RS, ukazuje na duboko nepovjerenje i rivalstvo unutar probosanskog bloka koje svoje lične animozitete stavlja iznad osnovnih interesa bošnjačkog naroda s kojim se ozbiljne stranke ne bi smjele kockati.
U takvom kontekstu, pitanje nije samo ko će osvojiti više glasova, već hoće li politička fragmentacija dovesti do situacije u kojoj probosanske stranke, uprkos značajnom broju birača, ostanu bez stvarnog političkog uticaja.
Dok su potpisi na sporazumu već stavljeni, njegov stvarni politički efekat bit će poznat tek na izborima. Ono što je već sada izvjesno jeste da političke podjele unutar probosanskog bloka predstavljaju ozbiljan rizik – ne samo za pojedinačne stranke, već i za ukupnu političku zastupljenost probosanskih snaga u Republici Srpskoj.
