Kao i s mnogim stvarima vezanim uz prehranu, ponekad se čini da smjernice oko vremena između svakog obroka lutaju između kontradiktornih preporuka – dovoljno da se zapitate postoje li uopće pouzdani parametri.
Ali prije nego pojedete bilo što, bilo kada, razmislite o nekoliko važnih čimbenika.
Uzimanje u obzir optimalne razine probave, energije i šećera u krvi može pomoći da donesete najbolju odluku o tome koliko dugo čekati između jela.
Evo što trebate znati za planiranje najboljeg rasporeda obroka za zdravlje.
Ali prije nego pojedete bilo što, bilo kada, razmislite o nekoliko važnih čimbenika.
Uzimanje u obzir optimalne razine probave, energije i šećera u krvi može pomoći da donesete najbolju odluku o tome koliko dugo čekati između jela.
Evo što trebate znati za planiranje najboljeg rasporeda obroka za zdravlje.
Prema Amandi, u razdobljima između obroka, crijeva djeluju kao ‘migrirajući motorički kompleks’, kako bi gurnula neprobavljenu hranu kroz probavni sustav.
– Kad jedete, migrirajući motorički kompleks se prekida. Ne želite jesti cijelo vrijeme jer će ‘čišćenje’ prestati – dodaje.
S druge strane, ako patite od probavnih smetnji, možda biste željeli bliže rasporediti vrijeme. Osobe koje imaju poteškoća s probavljanjem masti ili imaju refluks kiseline nakon većih obroka, mogu se osjećati bolje s manjim porcijama tijekom dana.
– Probavni sustav izuzetno je pametan i prilagodljiv, tako da će, kada jedete, isporučiti prave enzime koji će pomoći u razgradnji hrane radi bolje apsorpcije – kaže Sauceda.
Optimalno vrijeme obroka za šećer u krvi
Baš kao i probava, šećer u krvi stalno se mijenja, ovisno o tome kada i što jedete. Kada jedete ugljikohidrate, šećer u krvi raste, a zatim polako pada. Predugo čekanje između obroka – u rasponu od šest sati ili dulje – moglo bi stvoriti neke neugodne simptome niske razine šećera. Mogli biste osjetiti drhtavicu, umor ili razdražljivost.
I naravno, gladovanje može dovesti do pretjerivanja s kalorijama kada konačno dođe vrijeme za obrok.
Koje je onda najbolje vrijeme za održavanje šećera u krvi stabilnim?
Prema Saucedi, čak i oni s problemima poput dijabetesa i predijabetesa mogu se pridržavati raspona od 4 do 6 sati između obroka, osim ako im liječnik ne savjetuje drugačije.
– Uvijek se dvoumim reći da su manji ili veći obroci bolji za kontrolu šećera u krvi jer je to individualizirano, ali obično se oslanjam na tri obroka i međuobrok – savjetuje. prneosi 24sata
Ako jedete manje obroke, ali jedete cijelo vrijeme, to nije idealno za šećer u krvi ili probavu.
Učinite obroke zasitnijima
Razmak između jela nije tako jednostavan kada vas jela zapravo ne zasite. Ako želite duže čekati između doručka, ručka i večere, važno je da budu zasitni. Sauceda preporučuje započeti s okvirom proteina, masti i vlakana u svakom obroku.
– Protein je hranjiva tvar koja najviše zasićuje, pa biste trebali početi od njega – ističe ona. Dodajte hranu sa zdravim masnoćama, poput maslinovog ulja, masne ribe, orašastih plodova i sjemenki, zatim uključite izvor vlakana kako bi probava bila spora i stabilna.
Namirnice poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki izvrstan su izbor. A ako vam se čini da ne možete unijeti dovoljno vlakana samo s hranom, jer mnogi to ne rade, pokušajte ubaciti dodatak vlakana u smoothieje, shakeove, zobene pahuljice i druga jela.
Konačno, pobrinite se da sa svakim obrokom unosite dovoljno kalorija kako vam trbuh ne bi negodovao.
Prema istraživanju iz 2014., sporije i svjesnije jedenje također može pomoći da dulje ostanete siti.
Za većinu, razmak od tri do pet sati između obroka dat će crijevima dovoljno vremena da se ponovno pokrenu, što pomaže u probavi. Konzumiranje puno proteina, vlakana i masti u svakom jelu uvelike će doprinijeti tome da hrana bude zasitnija tako da nećete stalno tražiti međuobrok, donosi MBG.
