lišće preko noći idealna je podloga za bolesti.
3. Količina vode zavisi od biljke
Izbjegavajte prekomjerno ili premalo zalivanje. Prekomjerno zalivanje može da rezultira truljenjem korena i žutim lišćem. Nedovoljno zalivanje, pak, uzrokuje uvenuće biljaka i cvijeća, a povrće ostavlja bez plodova. Zato posmatrajte biljke – ako pokažu znakove prekomjernog ili nedovoljnog zalivanja, promijenite rutinu zalivanja, navodi Brooklyn Botanic Garden.
Takođe, poželjno je znati da jednogodišnje i plitko ukorijenjene biljke traže češće, ali pliće zalivanje. Višegodišnje, grmovi i stabla s dubljim korijenjem bolje podnose razmake između zalivanja, ali im je potrebno obilnije natapanje – ono podstiče dublje korenje i veću otpornost na sušu.
4. Najjednostavnija mjera
Jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih mjera je malčiranje. Organski sloj debljine 5 do 7 cm (kompost, usitnjena kora, slama, piljevina) zadržava vlagu, hladi zemlju i sprečava rast korova. Uz to, razgradnjom obogaćuje zemlju hranjivim materijama.
5. Dubinsko zalivanje
Pratite vremensku prognozu. Stručnjaci iz Portland Nursery savjetuju dubinsko zalivanje prije toplotnog talasa – voda koja prodre 15 do 20 cm ispod površine daje korenju zalihe vlage za predstojeće vruće dane.
6. Šta s biljkama u posudama?
Za posude i saksije važi drugo pravilo: zemlja se u njima brže suši, pa je važno provjeriti drenažne rupice i ne oslanjati se samo na površinsku vlagu.
Trik iskusnih baštovana glasi: postavite posude u plitku tacnu s vodom kako bi polako upijale vlagu ili uložite u sisteme za navodnjavanje kapanjem ili natapanje crijevima, oni mogu da smanje potrošnju vode i do 90 posto, piše Almanac.
7. “Tiha suša”
I na kraju, pripazite na “tihu sušu”. Čak i ako povremeno padne jaka kiša, zemljište ispod može ostati suvo. Površinski sloj možda izgleda vlažno, ali dublje korjenje ne dobija dovoljno vode – zato uvek provjerite vlagu nekoliko centimetara ispod površine, prenosi B92.
