U 27 država članica EU trenutno živi 450,6 miliona ljudi, dok se očekuje da će broj stanovnika 2029. porasti na 453,3 miliona.
Do kraja stoljeća populacija Evropske unije mogla bi se smanjiti na 398,8 miliona stanovnika, što bi predstavljalo pad od 11,7 posto i povratak na nivo posljednji put zabilježen tokom 1970-ih godina.
Izvještaj ukazuje i na ubrzano starenje stanovništva. Očekivani životni vijek pri rođenju u EU dostigao je 81,5 godina tokom 2024. godine, zahvaljujući napretku zdravstvene zaštite i poboljšanju životnih i socijalnih uvjeta.
Do 2050. godine gotovo svaki treći stanovnik Evropske unije mogao bi imati 65 ili više godina, u poređenju sa svakim petim danas.
Do 2100. očekivani životni vijek mogao bi premašiti 90 godina za žene i 86 godina za muškarce.
Evropska komisija upozorava da takvi demografski trendovi donose značajne izazove, uključujući nedostatak radne snage, pritisak na javne budžete te veće opterećenje sistema zdravstvene i socijalne zaštite, ali i obrazovanja.
Evropska komesarka Dubravka Šuica kazala je da duži i zdraviji život predstavlja jedno od najvećih društvenih dostignuća, ali da demografske promjene istovremeno preoblikuju društva, ekonomije i tržišta rada.
EU smatra da je potrebno povećati produktivnost i smanjiti nezaposlenost kako bi se ublažile posljedice smanjenja radno sposobnog stanovništva.
Prema izvještaju, približno 20 posto radno sposobnih Evropljana trenutno je izvan tržišta rada, dok oko osam miliona mladih nije zaposleno niti uključeno u obrazovanje ili stručno osposobljavanje.
Istraživači navode da migracije mogu djelimično ublažiti posljedice demografskih promjena, ali da same neće biti dovoljne za potpuno rješavanje izazova koje donosi starenje stanovništva.
