Dok Iran istovremeno potresaju unutarnji nemiri i rastu napetosti sa Sjedinjenim Državama, stvarna politička moć u Teheranu sve se više koncentrira u rukama jednog čovjeka – dugogodišnjeg političkog operativca Alija Larijanija
Pripreme za mogući rat
Larijani danas koordinira gušenje protesta, održava kontakte s ključnim partnerima poput Rusije te regionalnim akterima Katara i Omana, a istovremeno nadzire nuklearne pregovore s Washingtonom. Paralelno radi i na planovima upravljanja državom u slučaju direktnog vojnog sukoba sa SAD-om.
“Ne tražimo rat, ali ako nam bude nametnut, odgovorit ćemo”, poručio je Larijani u intervjuu za Al Jazeeru tokom posjete Dohi.
Prema navodima iranskih izvora, Teheran polazi od pretpostavke da su američki vojni udari mogući, pa su oružane snage stavljene u stanje najviše pripravnosti. Raketni sistemi raspoređuju se uz zapadne i južne granice zemlje, unutar dometa Izraela i američkih vojnih baza u regiji.
Iran je posljednjih tjedana povremeno zatvarao zračni prostor radi testiranja projektila te održavao vojne vježbe u Perzijskom zaljevu, uključujući kratkotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne tačke globalne opskrbe energentima.
Planovi za slučaj udara na vrh države
Hamnei je, prema istim izvorima, naredio izradu detaljnih planova kontinuiteta vlasti u slučaju atentata ili vojnog napada na državni vrh. Za ključne funkcije određeno je više razina nasljednika, a vodeći dužnosnici morali su imenovati svoje zamjene. Iako se Larijani smatra jednim od najbližih ljudi vrhovnog vođe, on ne može biti njegov nasljednik jer nije visoki šiitski klerik, što je formalni uvjet za tu funkciju.
U užem krugu moći nalaze se i predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, kojem je povjerena uloga zapovijedanja oružanim snagama u slučaju rata, te niz visokih vojnih i sigurnosnih dužnosnika. Analitičari smatraju da se režim priprema i za scenarij u kojem bi rat ubrzao pitanje političkog nasljeđivanja.
Planovi su dodatno ubrzani nakon izraelskog napada prošlog ljeta, kada je u kratkom razdoblju eliminiran dio iranskog vojnog zapovjednog lanca. Od tada vlast pokušava raspodijeliti ovlasti na uži krug ljudi i osigurati funkcioniranje države čak i u slučaju prekida komunikacije s vrhovnim vođom.
U slučaju rata, na ulicama velikih gradova bile bi raspoređene sigurnosne snage i paravojna grupa kako bi spriječile unutarnje nemire i moguće sabotaže. Unatoč pripremama, analitičari upozoravaju da bi posljedice sukoba sa SAD-om bile nepredvidive. Hamnei, iako sve rjeđe viđen u javnosti, i dalje ostaje ključna figura koja drži sistem na okupu.
U međuvremenu, Larijani se sve češće pojavljuje kao lice iranske politike – putuje u Moskvu, učestvuje u regionalnim pregovorima i daje intervjue, dok predsjednik Pezeškijan prepušta ključne odluke sigurnosnom vrhu. Prema iranskim dužnosnicima, čak je i u pokušaju uspostave kontakta s američkim izaslanikom početkom godine predsjednik uputio ministra vanjskih poslova da odobrenje zatraži upravo od Larijanija, prenosi tportal.
Iran i SAD u utorak su blizu Ženeve završile drugi krug neizravnih pregovora uz posredovanje Omana, u kontekstu intenziviranja raspoređivanja američkih vojnih snaga u Zaljevu, kamo je Washington poslao dva nosača aviona.
Prema informacijama više visokih iranskih dužnosnika i sigurnosnih izvora, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei početkom godine povjerio je Larijaniju ključnu ulogu u upravljanju državom u trenutku ozbiljne sigurnosne krize. Od tada je 67-godišnji veteran režima, bivši zapovjednik Revolucionarne garde i čelnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, preuzeo nadzor nad najvažnijim političkim i vojnim odlukama.
Njegov uspon istovremeno je potisnuo predsjednika Masouda Pezeškijana, kardiohirurga koji je prošle godine ušao u politiku i koji je i sam javno priznao da nije političar te da ne može sam riješiti duboke probleme koji guše tu zemlju, piše New York Times.
