1. Izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma (Maj 2018.)
Trumpova administracija se jednostrano povukla iz JCPOA (Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije), koji je 2015. potpisao Obama. To je značilo ponovno uvođenje sankcija Iranu u zamjenu za stopiranje njihovog nuklearnog programa.
2. Atentat na generala Kasema Sulejmanija (Januar 2020.)
Po Trumpovom naređenju, dronom je u Bagdadu ubijen komandant elitnih Kuds snaga. SAD su ovo nazvale samoodbranom, dok je istražitelj UN-a to okarakterisao kao kršenje međunarodnog prava.
3. Neuspjeli pokušaj vraćanja UN sankcija (August 2020.)
Washington je pokušao aktivirati mehanizam za vraćanje svih UN sankcija nakon odbijanja embarga na oružje, ali je većina članica Vijeća sigurnosti to odbacila jer SAD više nisu bile dio sporazuma.
4. Optužbe za zavjeru o atentatu na Trumpa (Novembar 2024.)
Ministarstvo pravde SAD-a optužilo je Iranca Farhada Shakerija za planiranje atentata na Trumpa po nalogu Revolucionarne garde. Iran je ove optužbe nazvao izraelskom zavjerom.
5. Napadi na iranska nuklearna postrojenja (Juni 2025.)
SAD su se pridružile Izraelu u vojnoj akciji protiv ključnih nuklearnih lokacija u Iranu. Ovo je označeno kao najveća zapadna vojna akcija protiv Irana od 1979. godine, na šta je Iran odgovorio raketiranjem baze u Kataru.
6. Ponovno uvođenje UN sankcija (Septembar 2025.)
Zapadne sile (Britanija, Francuska, Njemačka) pokrenule su povratak međunarodnih sankcija zbog iranskog kršenja nuklearnog dogovora, uprkos protivljenju Kine i Rusije.
7. Nastavak diplomatije uz pritisak (Februar 2026.)
Iako su razgovori u Omanu počeli, situacija je i dalje kritična.
SAD nastavljaju sa sankcijama protiv “skrivene flote” za transport nafte, dok Trump upozorava na vojne opcije ako se ne postigne novi dogovor.
(Rojters)
