Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim padom.U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika jednog grada poput Trebinja. Istovremeno, škole ostaju bez učenika, broj prvačića se smanjuje, a troškovi života mladima sve više otežavaju odluku o braku i roditeljstvu.
Posljedice su već vidljive u obrazovnom sistemu. U Bosni i Hercegovini je gotovo 7800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno. U pojedinim sredinama škole rade s veoma malim brojem učenika, a nastava se organizira i u kombiniranim odjeljenjima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. Samo u februaru ove godine u svih deset kantona u Federaciji BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj, rođeno je 1168 beba, a umrle su 1633 osobe.
Troškovi života jedan su od razloga zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo. Mladi otac Neven govori o visokim cijenama stanova i troškovima odrastanja djeteta, zbog čega odluka o još jednom djetetu više nije samo pitanje želje nego i mogućnosti da porodica zadrži prihvatljiv kvalitet života. U isto vrijeme, kaže, djeca su smisao života i volio bi imati još djece, ali ekonomska realnost nameće pitanje koliko je to moguće.
Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi žele sigurnost, poštovanje i vrednovanje svog znanja, dok takav ambijent, prema njenoj ocjeni, u BiH izostaje. Problem dodatno produbljuje činjenica da zemlja još nema jasnu populacijsku politiku. Nadležnosti su podijeljene između entiteta i kantona, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može svesti samo na jednokratne novčane pomoći,piše Avaz
Zaustavljanje odlaska mladih i stvaranje uslova za zapošljavanje, sigurniji život i formiranje porodice zato se nameću kao ključni izazovi. BiH je, kako pokazuje prilog BHRT-a, već izgubila gotovo 30.000 stanovnika prirodnim putem u samo tri godine.
