Govoreći o javnim reakcijama na fetvu i pitanje statusa Lakišića harema, muftija Dedović kazao je da je riječ o temi koja je, uprkos pokušajima da bude potisnuta iz javnosti, posljednjih godina dobila značajnu pažnju.
– Ta tema je na stolu. Koliko god se trudili i radili na tome da ova tema bude potisnuta sa dnevnoga reda, uklonjena i potpuno skrajnuta, ona je tu na sceni – kazao je Dedović medijima u Mostaru.
Kao važan segment javne rasprave o ovom pitanju naveo je publikacije koje, donose prvorazredne arhivske izvore o historiji Lakišića harema. Među njima je izdvojio publikaciju “Lakišića harem u centru Mostara: trajanje i otimanje”, koja je objavljena na bosanskom i prevedena na engleski jezik, kao i muftijino autorsko djelo “Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine”.
Potom je ukazao na činjenicu da do sada nije objavljen argumentiran odgovor kojim bi se osporili navodi izneseni u tim publikacijama.
– Sve drugo što se objavljuje u javnosti jesu spinovi, jesu laži, jesu podmetanja, jesu optužbe, jeste gnusan odnos prema islamu, prema muslimanima i Islamskoj zajednici. Žalosno je što je to tako. Žalosno je što na takav način izbjegavaju argumentirano razgovarati sa jednom tradicionalnom muslimanskom vjerskom zajednicom, koja ima višestoljetno trajanje, koja ima kontinuitet, svoju historiju i svoje nasljeđe – kazao je muftija Dedović, prenosi Preporod.
Poseban dio konferencije bio je posvećen fetvi koja se odnosi na zaštitu sakralnih prostora muslimanskih harema, s posebnim osvrtom na Lakišića harem.
Muftija je naglasio da je fetva utemeljena na vjerskim propisima, ali i na odredbama Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, kao i zakonskim propisima koji tretiraju zaštitu sakralnih objekata i prostora.
– Ova fetva, pravno mišljenje, pravna decizija mostarskog muftije predstavlja po mnogo čemu kuriozitet i po mnogo čemu je avangardna, a posebnost fetve ogleda se upravo u činjenici da se poziva na važeći pravni okvir Bosne i Hercegovine. Mi ništa drugo ne tražimo nego dosljednu primjenu ovoga zakona. Muslimani u Bosni i Hercegovini žive, prihvataju i priznaju sekularni koncept države Bosne i Hercegovine kao pluralnog društva. I to je naš jedini izbor i naš jedini put. I od ove naše države mi tražimo samo dosljednost. Dosljednost koju nam pruža zakon i zakonski okvir. A zakonski okvir, kad je u pitanju Lakišića harem, nalazimo u posebnom Zakonu o posebnoj zaštiti sakralnih objekata i sakralnih prostora. Ovim zakonom muslimanima je omogućeno, zakonom osigurano pravo, da na tim prostorima samo u skladu sa mišljenjem muslimanskog autoriteta, muslimanskog nadležnog starješinstva, odlučuju šta će biti s tim prostorom – poručio je mostarski muftija.
Govoreći o Lakišića haremu, Dedović je kazao da Islamska zajednica je kategoričnog stava da se radi o sakralnom prostoru čiji status treba biti razmatran u skladu s relevantnim zakonima i propisima.
– Ne može javna vlast odlučivati šta će biti s muslimanskim mezarjem, sa muslimanskim pronađenim kostima, tamo pronađenim u više navrata, neekshumiranim kostima. O tome kakav će biti status, tog sakralnog prostora, a vakufske zemlje, vakufske nekretnine, bez mišljenja muftije kao lokalnog autoriteta, javna vlast nema pravo raspolagati i ulaziti u taj prostor – kazao je Dedović.
Odbacio je istovremeno tvrdnje da fetva predstavlja pokušaj uvođenja šerijata u pravni sistem Bosne i Hercegovine,pišu Vijesti
– Jako je licemjerno nama spočitavati uvođenje šerijata. Zašto fetva nije citirana u cijelosti? Fetva je javno dostupna na našoj službenoj web stranici. Molim vas da pročitate fetvu. Licemjerno je muslimanima poturati i podmetati da urušavaju i ugrožavaju sekularnu Bosnu i Hercegovinu. Dok su sve javne ustanove, pod tim mislimo na škole, na zgrade, upravne zgrade, policijske zgrade, sve druge javne objekte koji su etnički obilježeni… sve su pokrštene, sve su prekrižene. Sve imaju svoga zaštitnika, nekog od svetaca. Je li to udar na sekularizam? Znači, ovo naše kretanje u okviru zakona je udar na sekularizam, a ono tamo nije – prokomentirao je muftija Dedović.
Na konferenciji je istaknuto i da slučaj Lakišića harema nadilazi lokalni nivo i predstavlja pitanje od značaja za cijelu Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.Direktor Vakufske direkcije Huso Salihović kazao je da je zaštita vakufske imovine jedna od osnovnih aktivnosti ove institucije, naglašavajući da je Lakišića harem primjer dugotrajnog procesa promjene namjene vakufske imovine.
– Ovo je jedan predmet koji je od izuzetne važnosti, ne samo za Mostarsko muftijstvo i Medžlis Islamske zajednice Mostar, već za cijelu Islamsku zajednicu – kazao je Salihović.
Dodao je da je borba za zaštitu Lakišića harema, prema stavu Vakufske direkcije, legitimna i u skladu s internim propisima Islamske zajednice i važećim zakonima.
Posebno je ukazao na činjenicu da su tokom radova na lokalitetu pronađeni skeletni ostaci, što potvrđuje sakralni karakter prostora.
– Sama činjenica da su na ovom prostoru ukopani mostarski muslimani, što je dokazano kroz otkrivanje skeletnih ostataka, sama ta činjenica i sama ta radnja dovodi nas do toga da je ovaj prostor trebao biti zaštićen kao sakralni prostor – kazao je.
Najavio je da će Vakufska direkcija nastaviti koristiti sve zakonom predviđene mehanizme u cilju zaštite vakufske imovine i sakralnog prostora, uključujući procesne, upravne i sudske postupke.
Odgovarajući na pitanje o odnosu fetve prema muslimanima koji obavljaju javne funkcije, uključujući sudije, muftija Dedović još jednom je ponovio da se u javnosti stvara pogrešna slika o sadržaju i svrsi fetve.
Istakao je da Islamska zajednica prihvata sekularni karakter države Bosne i Hercegovine te da svoje zahtjeve u slučaju Lakišića harema temelji na domaćem pravnom okviru.
– Ne mogu mediji odlučivati, niti politika odlučivati, niti nadležna vlast, da Lakišića harem nije sakralni prostor. Ako to u okviru zakona muslimanski autoritet poput muftije kaže da je to za muslimane sakralni prostor, treba se poštovati. Tražimo poštovanje u okvirima zakona. A naše pravno mišljenje koje se donosi fetvom… Znate, poštovani papa kad donosi svoje enciklike, te enciklike su važan glas, važan stav Crkve za sve kršćane u zapadnom svijetu i diljem planete Zemlje. Ne moraju biti države utemeljene na katoličkom vjerozakonu, ali glas i stav pape je poruka da treba promisliti o tome i treba vidjeti taj moralno-etički stav kako će se, i koliko, i na koji način uvažiti. I zato su važne enciklike. I važno je da se čuje ta poruka – poručio je Dedović.
Na kraju je naglasio da Islamska zajednica, uprkos onome što je ocijenio kao islamofobnu atmosferu u dijelu javnosti, ostaje opredijeljena za djelovanje u okviru pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Istovremeno je poručio da Islamska zajednica ima povjerenje u pravosudne institucije,pišu Vijesti
– Pustimo sudu da radi svoj posao. Imamo povjerenje u sudove ove zemlje. Sudove koji će presuditi na temelju dokaza, činjenica, nalaza – kazao je Dedović.
Dodao je da će Islamska zajednica poštovati pravomoćnu odluku suda.
– Mi ćemo prihvatiti i poštovati presudu koju donese sud – zaključio je mostarski muftija.
