Nekažnjeno huškanje i sijanje mržnjePouzdan simptom da su građani Bosne i Hercegovine nadomak još jednih izbora je porast međunacionalnih sukoba i napada na povratnike i bogomolje. U nedostatku planova za ekonomski oporavak ili tehnološki napredak, pred izbore nam nude prežvakani repertoar huškačke retorike i podjele na naše i njihove.Sukob muralima i pesnicama u Stocu, praćen etno-navijačkim sukobom palicama i bakljama u Mostaru, najavljuju izbore pouzdano kao što zlaćani jaglac i laste najavljuju proljeće. Nadam se da se varam, i da nećemo uskoro slušati o napadima na povratnike, ali nisam optimista.
Nije to subjektivni osjećaj. Porast mržnjom motivisanog nasilja u predizbornim periodima godinama dokumentuju organizacije, poput OSCE-a, OHR-a ili Vijeća Evrope. Situacija u BiH se često opisuje kao stabilna, što je statistički potpuno tačno. Građanin BiH ima statistički manje šanse da postane žrtva ubistva, oružane pljačke ili nasumičnog nasilja, nego stanovnik EU. Međutim, EU prosjek je nama nedostižan kada posmatramo institucionalnu zaštitu žrtava, te rizik od eskalacije nasilja usljed političkih tenzija,piše Avaz
Analize ukazuju na jasnu vezu između agresivne političke retorike i porasta incidenata na terenu u BiH. Oni su ogledalo neodgovornosti lidera, poput Milorada Dodika, koji nekažnjeno demoniziraju Bošnjake i etiketiraju ih kao radikale i teroriste. Nije on jedini, ali je najradikalniji. Političari brižljivo njeguju ekosistem u kojem zapaljiva izjava s govornice brzo postaje kamen bačen na tuđi prozor, ili uvredljivi grafit na džamiji i crkvi.
Nakon nasilja, nastavlja da boli izostanak zakonske i moralne kazne za sijanje mržnje. Patriotsku maglu prodaju zaštićeni političkim imunitetom, lošim pravosuđem i milionima u stranim bankama. Žrtve nisu samo povratnici, već i radikalizovani mladići skriveni fantomkama i naoružani palicama.
