Povod reakcijama bile su izjave Željane Zovko tokom zasjedanja Odbora za vanjsku politiku EP, gdje je Schmidta nazvala “neizabranim”, a ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića optužila da od visokog predstavnika traži nametanje kadrova u entitetskoj vladi. Također je upitala “koga to finansiramo – OHR ili lokalne institucije?“.
Nemec: Neprihvatljivo i opasno relativiziranje
Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec za Al Jazeeru je istakao da su takve poruke dio šireg trenda u kojem političari iz susjednih zemalja pokušavaju unijeti bilateralne interese u evropsku politiku proširenja.
“Izjave o federalizaciji BiH i delegitimizaciji OHR-a su neprihvatljive. O političkom sistemu BiH mogu odlučivati samo njeni građani. Takvi pokušaji ne smiju imati mjesto u EU”, rekao je.
Zatim je naglasio da su napori za ubacivanje nacionalnih agendi u zvanične izvještaje ovog puta zaustavljeni:
“Kao pregovarač Socijaldemokrata za izvještaj EP, mogu reći da smo osigurali uravnotežen tekst koji štiti integritet BiH i evropske vrijednosti”.
Dodao je i to da je put ka EU jedini izlaz iz političke blokade:
“Rješenje za podijeljeni politički pejzaž vidim u članstvu u Evropskoj uniji. EU mora biti odlučnija, posebno prema separatističkim i proruskim tendencijama iz Dodikovih krugova”.
Joveva: Ovo nije zvanična politika EU
Njegova sunarodnjakinja Irena Joveva još je direktnija. Upozorava da retorika koju praktikuje Zovko zabrinjava jer podsjeća na onu Milorada Dodika:
“Dodik ruši ustavni poredak, prijeti secesijom i jača veze sa Vladimirlom Putinom (ruski predsjednik op.a.). Kad neko iz EU preuzme takav narativ, to je alarmantno”.
Joveva odbacuje pokušaj prebacivanja odgovornosti sa domaćih aktera na OHR i komesarku za proširenje EU Martu Kos.
“To nije, niti može biti zvaničan stav EU. Većina zastupnika jasno se distancira od pokušaja relativizacije krize u BiH”.
Podsjetila je i na odgovornost Hrvatske kao potpisnice Dejtonskog sporazuma:
“Poruke poput one koju je uputila Zovko ne smiruju tenzije niti otvaraju prostor za rješenja, već dodatno produbljuju krizu i udaljavaju BiH od EU. Ako se želi pomoći BiH, mora biti jasno da etnonacionalizam, blokade i destabilizacija neće imati evropski legitimitet niti političko pokriće”, poručila je, ozmeđu ostalog, Joveva,piše N1
Kompletan tekst možete pročitati na ovomlinku, a povod za reakcijom europarlamentaraca dolazi nakon što je Zovko u svojim posljednjim istupima visokog predstavnika Christiana Schmidta nazvala “neizabranim“ (što je kasnije pokušala ublažiti riječima da je on tu imenovan, ali ne od građana), te izričito pozvala na federalizaciju BiH, u vrijeme kada lider bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi ako ne isti, onda jako sličan i srodan rječnik.
Važno je istaći i to da ovo nije prvi put da Zovko u javnosti ima veoma sporne stavove i izjave kada je riječ o BiH.
