Pretpostavka da je autističnoj djeci pogled neprijatan ovim istraživanjem, nije se potvrdila. Kako bi se lakše ova situacija sagledala, izvor navodi da prilikom komunikacije sa autističnim djetetom ono počinje da ‘luta’ pogledom po okolini. U ovakvim okolnostima na licu autističnog djeteta vidite nezainteresovanost, a sam razgovor postaje zahtjevan zbog toga što gotovo da ne možete uhvatiti njegov pogled.
Ova nova studija nastala je zajedničkim radom Centra za negu autistične djece Markus, Centra za autizam u Atlanti, i Univerziteta Emori Medicinskog fakulteta, pa svi oni zajedno doprinose u objašnjavanju zašto autistična djeca izbjegavaju pogled. U eksperimentima koji su gore navedene ustanove obavile učestvovalo je stotinu djece sa autizmom, ali i djeca bez autističnih poremećaja. Naučnici su djeci projektovali pažljivo pripremljene video klipove i na tome se baziralo praćenje njihove reakcije. Eksperiment se sastojao od toga da je naučni tim pre početka svakog video klipa emitovao sliku koja je bila malog formata i koja je imala ulogu da privuče pažnju djece. Nakon ovih slika slijedili su kadrovi ljudskih lica, a istraživači su snimili pokrete dječijih očiju, pa im je nakon eksperimenta uspjelo da presude dugogodišnji spor o uzrocima, zbog kojih se javlja takozvani poremećaj autističnog spektra.
Rezultati koje je ovo istraživanje donijelo javnosti kažu da djeca ne smatraju kontakt očima neprijatnim, već ne shvataju njegov značaj. Autistična djeca ne mogu da pročitaju socijalne informacije u očima drugih ljudi, što je značajan sastavni deo naše komunikacije i interakcije. Ako bi autističnoj djeci pogled u oči bio neprijatan, oni bi se trudili po svaku cijenu da odvrate pogled. Međutim, to se u ovom istraživanju nije desilo, jer veliki broj autistične djece kontakt očima nije prekinulo. Rezultati studije bi mogli značajno da pomognu pri liječenju djece sa autizmom. Terapija u slučaju da djeca ne žele gledati u oči zato što im je to neprijatno, nastavila bi se drugačije. Zaključak stručne javnosti ide u pravcu da će se naredna ispitivanja usredsrediti na prave aspekte mozga, koji utiču na ponašanje djece. “Na osnovu otkrića se već razvijaju i testiraju novi lijekovi”, govori istraživač Dzenifer Moriuhi, koji je takođe dao svoje mišljenje o ovoj studiji koju je objavio američki časopis specijalizovan za tematiku iz oblasti psihijatrije, piše “Red info portal“.
