Ovi podaci pokazuju koliko se brzo velike sile pripremaju za moguće energetske šokove, ratove, sankcije i poremećaje na globalnom tržištu goriva, izvještava Investor.me.
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u razdoblju rastućih geopolitičkih napetosti i nestabilnosti na energetskom tržištu.
Situacija se dodatno zaoštrila nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, što je, prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), uzrokovalo jednu od najvećih kriza opskrbe energijom u modernoj povijesti.
Kina ima više nafte nego Amerika, Japan i Europa zajedno
Kineske strateške rezerve procjenjuju se na 1,397 milijardi barela, što Peking čini dominantom na globalnoj listi energetskih rezervi.
Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države s 413 milijuna barela, dok Japan zauzima treće mjesto s 263 milijuna.
OECD Europa ima 179 milijuna barela strateških rezervi.
Ukupno, ove zemlje drže oko 70 posto ukupnih svjetskih rezervi nafte uskladištenih na kopnu.
Zašto Kina gomila ogromne količine nafte?
Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajnost. Kina je izuzetno ovisna o uvozu energije i pomorskim rutama poput Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.
Što su veće rezerve zemlje, to dulje može izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cijena goriva i energije.
Amerika još uvijek ima jednu od najvećih rezervi
SAD još uvijek drži drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu putem svoje poznate Strateške naftne rezerve (SPR), sustava ogromnih podzemnih skladišta stvorenih nakon velike naftne krize 1973. godine.
Japan, iako gotovo u potpunosti ovisi o uvozu nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida opskrbe.
Naftna kriza promijenila je svjetsku energetsku politiku
Globalna energetska strategija značajno se promijenila nakon naftne krize 1973.–1974., kada su glavne zemlje proizvođačice uvele embargo, što je dovelo do skoka cijena nafte od čak 300 posto.
Tada je osnovana Međunarodna agencija za energiju, s ciljem da zemlje razviju strateške rezerve kako bi se bolje pripremile za buduće krize.
Od 1974. do danas bilo je šest velikih koordiniranih oslobađanja strateških rezervi: tijekom Zaljevskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugog vala oslobađanja rezervi zbog energetske krize i nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca – najveće oslobađanje rezervi do danas.
Kako se globalne napetosti i nestabilnost tržišta energije povećavaju, sve više zemalja brzo povećava kapacitete skladištenja i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova, prenosi investitor.me.
