1. Može li Iran doista zatvoriti tjesnac?
Bloomberg navodi da, iako Iran tehnički ne može trajno “zapečatiti” tjesnac protiv američke mornarice, može ga učiniti neprolaznim za komercijalne tankere.
Asimetrično ratovanje: Iran se oslanja na morske mine, rojeve brzih čamaca naoružanih projektilima i obalne protubrodski sustave.
Faktor USS Gerald R. Ford: Prisutnost američke udarne grupe nosača zrakoplova u regiji služi kao odvraćanje, ali stručnjaci upozoravaju da bi čak i pokušaj blokade izazvao kaos u osiguranju brodova.
2. Utjecaj na cijenu nafte: “Scenarij od 150 dolara”
Analitičari tržišta nafte u članku upozoravaju na dramatičan skok cijena:
Prekid opskrbe: Kroz Hormuz prolazi oko 20% svjetske potrošnje nafte. Potpuni prekid doveo bi do trenutnog skoka cijena iznad 150 dolara po barelu.
Globalna recesija: Bloomberg upozorava da bi dugotrajna blokada (duža od dvije sedmice) gurnula globalnu ekonomiju u duboku recesiju, povećavajući troškove energije u Europi i Aziji do neodrživih razina.
3. Strateške rezerve i alternative
Koliko dugo svijet može izdržati bez Hormuza:
SPR (Strateške rezerve nafte): SAD i saveznici bi vjerojatno odmah počeli puštati naftu iz rezervi kako bi smirili tržište.
Cjevovodi: Saudijska Arabija i UAE imaju cjevovode koji zaobilaze tjesnac, ali oni mogu primiti samo dio ukupnog volumena koji se inače prevozi tankerima.
4. Politički rizik: “Iransko samoubojstvo?”
Bloomberg naglašava da bi zatvaranje tjesnaca bilo “nuklearna opcija” za iransko gospodarstvo.
Budući da se i sam Iran oslanja na izvoz nafte (uglavnom u Kinu) za preživljavanje režima, blokada tjesnaca bi odsjekla i njihov vlastiti izvor prihoda, što bi moglo dovesti do unutrašnjeg kolapsa.
Bloomberg zaključuje da je prijetnja zatvaranjem Hormuza trenutno najjači adut Irana u pregovorima s Trumpovom administracijom. Dok god traje “ramazanska diplomacija”, šanse za potpunu blokadu su niske, ali tržišta ostaju u stanju visoke pripravnosti (high alert) zbog mogućih sabotaža ili incidenata s dronovima.
