Drugim riječima, zemlja koja nameće carine, u ovom slučaju SAD, zapravo oporezuje vlastite potrošače i gospodarstvo.
Prema podacima ove institucije, tijekom 2025. godine američke tvrtke i potrošači platili su gotovo 90 posto ukupnih troškova uvoznih carina. Takav zaključak nije iznenađenje, jer su Nacionalni ured za ekonomska istraživanja, kao i Kongresni ured za proračun, ranije došli do sličnih rezultata, izvještava CNN.
Iako izvješće njujorške podružnice FED-a ne navodi točnu raspodjelu između tvrtki i potrošača, analiza Kongresnog ureda procjenjuje da će tvrtke donekle smanjiti svoje profitne marže kako bi ublažile udarac, ali da će se najveći dio troška, oko 70 posto, ipak prenijeti na krajnje kupce kroz više cijene. Procjenjuje se da će strani izvoznici, za koje je američki predsjednik Donald Trump tvrdio da će snositi većinu troškova, doprinijeti samo s oko pet posto.
Konkretno, carine bi značile prosječno povećanje poreznog opterećenja od oko 1000 dolara po kućanstvu u 2025. godini, prema nestranačkoj Poreznoj zakladi. To znači da je prosječna američka obitelj neizravno platila značajan dodatni trošak kroz skuplju robu.
Iako se takva izvješća temelje na ekonomskim analizama, Trump je već ranije pokazao da mišljenja ekonomista za njega nisu odlučujuća kada su u pitanju carine, koje je nazvao “najljepšom riječju u rječniku”. Ipak, novi podaci dolaze u vrijeme kada u Washingtonu raste umor i nezadovoljstvo trgovinskim mjerama.
U rijetkom političkom prkosu, šest republikanskih kongresmena pridružilo se demokratima u pokušaju ukidanja carina Kanadi. Iako je malo vjerojatno da će takva inicijativa uspjeti, a čak i ako bi prošla Senat, predsjednik bi mogao staviti veto, sama činjenica da su se neki republikanci usprotivili pokazuje rastuće podjele unutar stranke. Trump je zatim zaprijetio “posljedicama” svima koji glasaju protiv carina.
Dodatnu neizvjesnost unosi očekivana odluka Vrhovnog suda o zakonitosti uvedenih carina, što bi moglo značajno utjecati na cijelu trgovinsku politiku administracije. U međuvremenu, Bijela kuća brani svoju ekonomsku strategiju, napominjući da je inflacija oslabila, a profiti tvrtki porasli, unatoč višestrukom povećanju prosječne carinske stope.
Glasnogovornik Bijele kuće tvrdi da kombinacija poreznih olakšica, deregulacije, carina i veće proizvodnje energije smanjuje troškove i potiče gospodarski rast. Međutim, mnogi građani i dalje osjećaju pritisak visokih troškova života i sve više krive predsjednika i republikance za situaciju.
Predizborno obećanje o brzom smanjenju cijena nije u potpunosti ostvareno, osim u nekim slučajevima poput pada cijena jaja, što se uglavnom pripisuje uspješnom suzbijanju ptičje gripe i stabilizaciji opskrbe. Iako se ukupni makroekonomski pokazatelji čine solidnima, oni se temelje na prosječnim vrijednostima koje skrivaju slabosti u određenim sektorima.
Na primjer, izvješće o zaposlenosti za siječanj pokazalo je porast od 130.000 novih radnih mjesta, gotovo dvostruko više od očekivanja. Međutim, gotovo sav rast došao je iz zdravstvenog sektora, dok su ostali sektori zabilježili minimalan napredak ili pad. Tijekom cijele 2025. godine čak 97 posto ukupnog rasta zaposlenosti došlo je iz područja zdravstva i socijalne zaštite.
Ekonomistica Diane Swonk opisala je ovu situaciju kao gospodarstvo koje stoji na “jednonožnim stolicama”, oslanjajući se na uske izvore rasta. Uz zdravstvo, to je visoka potrošnja bogatih pojedinaca i ogromna ulaganja tehnoloških tvrtki u umjetnu inteligenciju. Takva struktura rasta može se činiti stabilnom na papiru, ali istovremeno otkriva krhkost šire ekonomske baze.
