Parlament Federacije BiH usvojio je Zakon o fiskalizaciji transakcija, kojim se uvodi obavezno izdavanje računa i uspostavlja elektronski sistem za evidentiranje svih poslovnih transakcija u realnom vremenu. Cilj zakona je suzbijanje sive ekonomije, sprečavanje utaje poreza i povećanje transparentnosti poslovanja.
– U suštini, riječ je o prelasku sa zastarjelog modela fiskalnih uređaja na digitalno integrisani sistem koji bi trebao omogućiti veću transparentnost prometa i efikasniju kontrolu, kao i smanjenje sive ekonomije, što je možda i ključni cilj Vlade Federacije BiH, kazao je za “Avaz” ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
S druge strane, ekonomski stručnjak i zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić navodi kako je upitno da li će Zakon značajnije utjecati na pad sive ekonomije.
Troškovi
– Proširenje obuhvata na formalnu ekonomiju, uz značajniji nadzor, ne znači nužno da smanjujemo sivu ekonomiju. Za to su nam pak potrebne inkluzivne, a ne ekstraktivne institucije – kazao je Čavalić za “Avaz”.
Ono što je novina ovog zakona jeste praćenje transakcija u realnom vremenu, ali šta će to konkretno značiti za firme i poslovanje?
– Ovaj zakon za preduzeća će značiti ulazak u novu fazu poslovanja u kojoj će gotovo sve transakcije biti u realnom vremenu povezane s Poreznom upravom, što će u velikoj mjeri smanjiti moguće zloupotrebe, uz napomenu da će to značiti prelazak na nove fiskalne uređaje ili neka druga softverska rješenja, kao i dodatnu administrativnu i tehničku pripremu – objasnio je Faruk Hadžić.
Ono što poslodavce zanima jesu troškovi i rokovi ove modernizacije i digitalizacije fiskalnog sistema.
– Zakon će se primjenjivati do maksimalno 18 mjeseci nakon usvajanja. Sada predstoji usvajanje brojnih podzakonskih i drugih akata, a kako bi se prošao proces prilagođavanja fiskalnog sistema. Kada je riječ o problematičnim aspektima Zakona, bitno je navesti da se pojavljuju dodatni troškovi, i za državu, i za privredu. To uglavnom sve ultimativno ide na krajnjeg potrošača – objašnjava Admir Čavalić.
Ono što je Čavalić istakao kao problematično jeste mogućnost da će par izabranih ponuđača i učesnika lanaca snabdijevanja dobro profitirati.
Zloupotrebe
– Postoji realna opasnost da će ih biti svega par, shodno nekim uslovima koji su postavljeni u okviru Zakona. Zbog toga sam par puta kao parlamentarac pozvao POSKOK da prati implementaciju ovog Zakona, posebno u vezi s izborom ponuđača – istakao je Čavalić.
Faruk Hadžić je mišljenja da Zakon prati evropske i regionalne trendove, ali da treba sačekati određeni period da vidimo kako će teći proces implemenetacije i koliki će troškovi biti za pravna lica.
– Dugoročno gledano, ukoliko sistem bude efikasan, što se od njega i očekuje, mogu se očekivati određene koristi, prije svega smanjenje nelojalne konkurencije iz sive zone i bržu administrativnu obradu podataka. Međutim, kratkoročno, većina firmi će ovaj proces doživjeti kao dodatno opterećenje, kako finansijsko, tako i organizaciono, posebno u kontekstu već povećanih troškova rada i poslovanja u Federaciji BiH – kazao je Hadžić za “Avaz”.
Testni period
– Važno je naglasiti da će prvih šest mjeseci biti ostavljeni kao testni, što je dobro, kako bi se preduzeća što bolje pripremila za puni proces provedbe ovog zakona kroz njihovo poslovanje. Iskustva iz regiona pokazuju da je optimalno rješenje postepena implementacija po sektorima ili veličini firmi, uz dovoljno dug prelazni period i jasne tehničke smjernice – kazao je Faruk Hadžić za “Avaz”.
