Nakon što na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sredinom ovog mjeseca nije usvojeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o prijedlogu zakona o državnoj imovini, praktično je tim postupkom omogućen ostanak tog predloženog zakonskog rješenja u daljnjoj parlamentarnoj proceduri.
Politička volja
Tako je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH zadužena da izradi novo mišljenje o prijedlogu zakona o državnoj imovini. Međutim, dok se čeka na taj zakon, dok nema političke volje ni saglasnosti za to, na čekanju su brojne investicije „teške“ više od 15 milijardi eura.
U međuvremenu, na sceni su prisutne brojne zloupotrebe državnog zemljišta, a brojne nevladine organizacije su od OHR-a zatražile da ne pristupaju nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen zakon. S druge strane, napokon je raspisan novi konkurs za izbor članova Državne komisije za koncesije, kojoj je mandat istekao prije pet godina. Navodno, ovaj put, a nakon što su prethodno „padali“ konkursi zbog neslaganja predstavnika iz RS, ta procedura bi mogla biti iznesena do kraja, jer i u tom entitetu imaju interes kako bi određene projekte priveli kraju, poput Buk Bijele.
Pravni stručnjak Nurko Pobrić, prof. ustavnog prava kaže da je pitanje šta ta komisija može uraditi bez zakona o državnoj imovini.
Druga pitanja
– Ta komisija može uraditi nešto što je više tehničke prirode, ako su u pitanju, naprimjer, projekti vezani za izgradnju nekog puta ili slične investicije. Dakle, nepostojanje zakona o državnoj imovini je problem, a Ustavni sud BiH je naložio da taj zakon mora donijeti Parlamentarna skupština BiH. U tom zakonu bila bi regulisana i druga pitanja, recimo šta spada u entitetsku imovinu ili šta se može prenijeti iz državne imovine, ko može prenijeti – kaže Pobrić.
Prof. Pobrić nam potvrđuje da je zakon o državnoj imovini nesumnjivo jedan od najvažnijih zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština BiH od Dejtona do sada te da je to, zapravo, jedno od najtežih pitanja u političkom smislu.
Kaže da nije siguran šta po tom pitanju može uraditi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Šmit najavio korekcije
– Nisam siguran da Šmit ima, da tako kažem, hrabrosti da nametne tu odluku, jer objektivno njegova pozicija je u zadnje vrijeme oslabila. On je najavio da će napraviti neke korekcije u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, da će, zapravo, izuzeti neke slučajeve. Mislim da je to neko rješenje koje je trenutno možda najočekivanije u smislu da omogući izvođenje nekih investicionih zahvata, a da će kompletan zakon o državnoj imovini vjerovatno sačekati neko vrijeme – podvlači prof. Pobrić.
