Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek ove sedmice u časopisu Canadian Medical Association Journal, prenosi BBC.
Tragičan ishod nakon kontakta sa šišmišem
Dječak, čije ime nije objavljeno, otjerao je šišmiša sa lica, a njegov otac je životinju uhvatio u posudu i pustio napolje.
Kako dječak nije imao vidljive povrede, a roditelji nisu primijetili ništa neobično u ponašanju šišmiša, nisu odmah potražili ljekarsku pomoć.
Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo da osjeća utrnulost i oticanje lica.
Ljekari prvo posumnjali na druge bolesti
U danima koji su uslijedili porodica ga je više puta vodila u hitnu službu, a ljekari su pokušavali da utvrde uzrok simptoma.
U početku su posumnjali na Bellovu paralizu, privremenu slabost mišića jedne strane lica, te su mu propisali antivirusne lijekove.
Kasnije je ponovo primljen u bolnicu sa pretpostavljenom dijagnozom herpesne upale usta i desni, da bi se već narednog dana vratio zbog slabosti desne strane lica, prenosi Index.
Dok je čekao prijem u bolnicu, dobio je temperaturu od 39 stepeni Celzijusa, otežano je gutao, postao zbunjen i imao vizuelne halucinacije.
Njegovo stanje se istog dana naglo pogoršalo, zbog čega je intubiran i smješten na odjeljenje pedijatrijske intenzivne njege.
Potvrđeno bjesnilo
Ljekari sa Odjeljenja za pedijatriju i dječje zdravlje Univerziteta u Manitobi izrazili su snažnu sumnju na bjesnilo. Nekoliko dana kasnije testovi su potvrdili zarazu virusom bjesnila, a Kanadska agencija za inspekciju hrane utvrdila je da je riječ o soju virusa koji potiče od šišmiša.
Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu. U izvještaju se navodi da nije imao istoriju alergija, kontakata sa oboljelim osobama, ujeda krpelja niti je nedavno putovao van Kanade.
Bjesnilo je rijetko, ali gotovo uvijek smrtonosno
Zaraza bjesnilom izuzetno je rijetka u Kanadi, gdje je od 1924. godine zabilježeno 28 smrtnih slučajeva kod ljudi.
Kanadsko veterinarsko medicinsko udruženje navodi da je to rezultat dugogodišnjih programa vakcinacije životinja.
Stručnjaci upozoravaju da svaki direktan kontakt čovjeka sa šišmišem zahtijeva hitnu postekspozicionu profilaksu, odnosno preventivno liječenje koje se primjenjuje odmah nakon moguće izloženosti virusu.
Kada se simptomi bjesnila jednom razviju, bolest je gotovo uvijek smrtonosna.
