Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za duboke promjene u američkoj vanjskoj i pravosudnoj politici, među kojima je moguće potpuno ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama utjecali na procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Prema informacijama do kojih je došao Newsmax Balkans iz izvora bliskih Trampovoj administraciji, u Vašingtonu je već pokrenut proces pripreme za jednu od najradikalnijih promjena u američkoj politici – potpuno ili značajno smanjenje finansiranja međunarodnih pravosudnih institucija. Ti izvori navode da su Sjedinjene Američke Države prethodnih decenija uložile “više od 100 milijardi dolara” u međunarodne sudove, specijalizovana veća i razne pravosudne fondove širom svijeta. Nova administracija smatra da je takav model “prevaziđen”, politički kompromitovan i finansijski neodrživ, pogotovo jer su, kako tvrde, brojne institucije korištene za ciljeve vanjske politike prethodnih administracija.
Prema navodima visokih zvaničnika, u vrhu administracije postoji čvrsto uvjerenje da Amerika treba da bude na prvom mjestu i da se “ne bi trebala miješati u unutrašnje probleme drugih država”, posebno kada takav angažman opterećuje američke poreske obveznike. Zbog toga bi finansiranje međunarodnih sudova moglo biti potpuno obustavljeno, a sredstva preusmjerena na unutrašnje američke prioritete. Na udaru bi se, prema tim informacijama, mogle naći i institucije koje su decenijama imale ključnu ulogu na Balkanu – specijalizovana veća na tzv. Kosovu, međunarodni pravosudni projekti u regionu i širi sistem pravosudne podrške koji je u velikoj mjeri zavisio od američkog novca.
Sagovornici Newsmax Balkansa tvrde da je “vrijeme finansiranja političkih projekata prethodne administracije prošlo” i da će administracija Donalda Trampa nastojati da vrati punu kontrolu nad pravosudnim i vanjskopolitičkim mehanizmima.
Blinken i stari establišment
Izvori portala navode da se u Vašingtonu sve više govori o ulozi bivšeg državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony Blinken) i širokog vanjskopolitičkog aparata koji je, prema tim tvrdnjama, godinama kreirao sistem političkog pritiska koristeći sankcije, međunarodne sudske mehanizme i mrežu utjecaja.
Prema tim informacijama, Blinken je uvodio sankcije regionalnim liderima “koji nisu bili spremni da slijede američke interese”, čime je, kako se tvrdi, neposredno oblikovao političke procese izvan SAD. Pravne i sudske institucije, uključujući specijalizovana veća, bile su sastavni dio tog sistema.
Izvori navode da je prethodna administracija, predvođena Blinkenom i ključnim ljudima iz Bajdenovog vanjskopolitičkog kruga, godinama gradila složen aparat političkog utjecaja na Balkanu. Ti mehanizmi su, prema njihovim riječima, često bili motivisani ličnim interesima, a ne objektivnim američkim ciljevima, što je, tvrde, dovelo do ozbiljne institucionalne destabilizacije.
Specijalni tužilac
U centru najavljenih promjena nalazi se i specijalni tužilac Džek Smit (Jack Smith), čiji je rad posljednjih godina otvorio oštre političke rasprave. Američkoj javnosti najpoznatiji je po dva velika postupka protiv Donalda Trampa – predmetu tajnih dokumenata iz Mar-a-Laga i procesu vezanom za 6. januar i navodno ometanje potvrđivanja izbornih rezultata.
Izvor blizak Trampovoj administraciji tvrdi da se upravo ovi procesi smatraju “najboljim primjerima politički motivisanih napada”. Nakon Trampove pobjede, oba postupka su obustavljena, što je dodatno pojačalo uvjerenje Trampovih saradnika da su istrage bile politički, a ne pravno usmjerene.
Visoki američki zvaničnik blizak Trampovom timu rekao je za Newsmax Balkans da je Džek Smit postao centralna figura narativa o politički vođenim istragama protiv Trampa i simbol “lažne borbe starog establišmenta”.
