Vikend naselje, koje se nalazi blizu tromeđe Srbije, Hrvatske i Mađarske, bilo je uspavano tog augustovskog podneva, dok je žega neumoljivo pritiskala.
“Hej, nije ti baš pametno da hodaš po tome.”
“Jeste to suho i ispucalo, ali ipak su to pijesak i mulj, da ne propadneš”, rekao mi je sijedi, sredovječni muškarac s dugom bradom, dok sam hodala po mjestu kojim je donedavno proticao Dunav kroz kanal.
Trgnula sam se i napravila nekoliko koraka prema obali, dok su mi patike upadale u tu čudnu mješavinu koja je ostala nakon povlačenja vode. Dok sam posmatrala krupne primjerke osušenih riječnih školjki, širio se oštar miris osušenog i skorenog mulja iz kanala.
Dunav, malo uzvodno od Bezdana, ulazi u Srbiju iz Mađarske i predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Hrvatske.
Sa srpske strane djeluje kao da se Dunav može preplivati, koliko su hrvatska obala i mjesto Batina blizu.
Naravno, to baš nije tako.
Kod Bezdana, na ulazu Dunava iz Hrvatske u Srbiju, 5. augusta 2026. godine zabilježen je rekordni minimum od minus 169 centimetara, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda. To je za 20 centimetara niže od do tada najnižeg zabilježenog nivoa Dunava iz 1909. godine.
Situacija je 8. augusta bila nešto povoljnija, barem kada je riječ o brojkama, pa je prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Dunav kod Bezdana bio na minus 150 centimetara.
Kako su “žile kucavice” za navodnjavanje presušile
Dok šetam Baračkim kanalom kod Bezdana, koji ima ključnu ulogu u dopremanju vode iz Dunava do crpne stanice i Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav, tišinu razbija zvuk bagera. Radnici s obale pokušavaju produbiti i prokopati Barački kanal kako bi se sistem Dunav-Tisa-Dunav mogao snabdijevati vodom.
Zbog njegovog presušivanja potpuno je obustavljeno navodnjavanje sjevernog dijela Bačke.
Ne pamtim ovakvu situaciju, a na Dunavu sam od 1968. godine.
“Najniži Dunav, koliko se ja sjećam, ovdje je bio na minus 80 ili 100 centimetara”, priča mještanin Franjo Satner dok gleda u rijeku i nada se svježijim danima.
Jesti ribu iz Dunava ili ne?
Da sam htjela jesti neki specijalitet od riječne ribe iz Dunava, po čemu je ovaj kraj nadaleko poznat, ne bih znala koga da poslušam. Pojedini stručnjaci i institucije savjetovali su građanima da se ne kupaju u drugoj najvećoj evropskoj rijeci i da „nije preporučljivo jesti ribu iz Dunava“.
I Ribolovački savez Vojvodine ne preporučuje dunavsku ribu za ishranu te poziva na akciju „uhvati i pusti“.
Nije bilo mnogo ribara u vikend-naselju Baračka, ali oni s kojima sam razgovarala imali su različita mišljenja.
Od čvrstog stava da sada ne bi ni za živu glavu jeli ribu iz Dunava, do onih koji ne vide problem u tome jer im rijeka „na oko“ djeluje sasvim u redu.
Ne jedi ti, dijete, sada ništa iz Dunava. Ne bih ni ja.
„Voda je pretopla, izlilo se ko zna šta i ljudi s razlogom govore da je treba izbjegavati“, rekao mi je Andor Čakanj iz Subotice, koji je grad zamijenio vikend-naseljem Baračka.
U majici bez rukava i sa slamnatim, gotovo raspadnutim šeširom na glavi, savjetovao me, pokušavajući udahnuti zrak pun vlage u teškom vremenu.
Nije ozbiljan ribar, tako kaže, već rekreativac, ali dok je Dunav ovako nizak, odmara od ovog hobija.
Ima i onih koji ne misle tako.
Franjo Satner, koji je adresu u Somboru zamijenio vikendicom u Baračkoj, pokazuje mi ribarske štapove okačene o zid, ali kaže da su mnogi na čamcu.
„Riba je vjerovatno ispravna i mi svi ovdje jedemo ono što ulovimo.
„Jedemo je bez ikakvih problema, čak i sada kada je Dunav nizak“, kaže za BBC na srpskom. Ali problem je to što riba sada „ne grize“, pa, bila jestiva ili ne, gotovo da je i nema. „Riba se sakrila u dublje dijelove Dunava, ovo je pretopla voda za nju“, kaže mi Satner i pokazuje na ribu koja iskače iz vode. „Vidi je kako se kupa, nije da joj nedostaje kisika“, nasmijano dodaje.
Ugostitelj Siniša Maričić nema problema s ribom jer im dobar dio stiže iz ribnjaka, naročito šaran za paprikaš.
„Samo je jedan gost pitao da li je riba za jelo ili ne. Naravno da jeste“, kaže Maričić, vlasnik čarde Pikec na Dunavu.
U ribnjacima riba „bolje volje“
Riba iz ribnjaka, barem kada je riječ o bakteriološkoj ispravnosti, ne bi trebala imati problema. „Riba iz ribnjaka je sigurna za jelo, za razliku od dunavske koja se sada ne preporučuje. „Proizvođači mogu imati problem da u ribnjacima održe ribu u životu ukoliko nemaju dovoljan dotok svježe vode“, kaže Ljubomir Pejčić, ihtiolog iz Ribolovačkog saveza Vojvodine.
Objašnjava da je temperatura vode u ribnjacima sada viša od 30 stepeni Celzijusa i da ovakvi vremenski uslovi nisu dobri za ribu.
„Tako visoka temperatura nije dobra za rast i ishranu riba i to su najveći problemi ribnjaka“, dodaje.
Malo kupača na augustovskoj „žaropeku“
I meni je Dunav u ovom dijelu kod Bezdana „na oko“ djelovao čisto. Tamo gdje je širi i dublji nije imao ni neki poseban miris. Naravno, nije mi palo na pamet da se kupam. Ali bilo je kupača,pišu Vijesti
Mogli su se nabrojati na prste jedne ruke, ali dok su gazili po tom mulju, iako je voda bistra, samo su mi dobacili da je voda topla kao termalna.
Visoka temperatura i nizak nivo vode stvaraju pogodne uslove za razvoj bakterija, pa stručnjaci ne preporučuju kupanje u rijekama.
Taman je sunce počelo polako zalaziti kada sam, gotovo iscrpljena od vreline, ali i gladi, krenula iz vikend-naselja.
Riblji paprikaš morat će sačekati neku drugu, normalniju vremensku priliku.
