U Njemačkoj se, uoči treće godišnjice napada Hamasa na Izrael, sve glasnije traži da se zakonom zabrani negiranje prava Izraela na postojanje.
Pokrajinska vlada Hesena (Hessena) saopćila je da onaj ko Izraelu odriče pravo na postojanje ugrožava život Jevreja, a time i slobodni demokratski poredak.
Smatraju da je riječ o praznini u krivičnom pravu koju treba popuniti, piše DW.
Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje redovno se pojavljuju u obliku grafita, naprimjer u Berlinu, a mogu se čuti i na protestima solidarnosti s palestinskim stanovništvom.
U tim porukama poziva se na uništenje države Izrael. Rasprava se dodatno zaoštrila zbog izjava pojedinih političara stranke Ljevica, koja je na nedavnim pokrajinskim izborima u Berlinu postala najjača politička snaga.
Za takve slučajeve do sada, u pravilu, nije bilo krivičnopravnih posljedica.
Previđena kazna
Početkom jula Bundesrat, drugi dom njemačkog parlamenta, odobrio je zakonski prijedlog Hesena kojim bi se kriminaliziralo negiranje prava Izraela na postojanje. Takvo krivično djelo pravno bi se uvrstilo u odredbu o poticanju na mržnju.
Prema prijedlogu, osoba koja javno ili na skupu negira pravo Izraela na postojanje ili poziva na njegovo uništenje bila bi kažnjena zatvorom do pet godina ili novčanom kaznom, ako je takva izjava pogodna za „poticanje spremnosti na antisemitsko nasilje ili samovoljne mjere“.
Međutim, pravni stručnjaci već su na proljeće izrazili ozbiljne kritike na ovu inicijativu. Tridesetak profesora prava ocijenilo ju je neustavnom. Istakli su da je zabrinutost zbog porasta antisemitizma razumljiva, ali da se nečije mišljenje ne može zabraniti općim zakonom.
Sumnje u ustavnost prijedloga dodatno je potaknulo i stručno mišljenje Znanstvene službe Bundestaga. Sredinom juna njemačko-francuski političar Zelenih Danijel Kon-Bendit (Daniel Cohn-Bendit), koji je i sam Jevrej, u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung ocijenio je inicijativu „temeljno pogrešnom“.
Njemačka vlada rezervirana
Savezna vlada izjasnila se o prijedlogu krajem augusta i kritički se osvrnula na plan, upozorivši na „značajan ustavnopravni rizik“.
Naglasila je da su slučajevi negiranja prava Izraela na postojanje i pozivi na njegovo uništenje već obuhvaćeni važećim pravom.
Nedavno su i ugledni pravnici Kristof Molers (Christoph Möllers) i Kristijan Nojmajer (Christian Neumeier) u jednom stručnom časopisu izrazili skepsu prema toj ideji. Poručili su da je riječ o području koje uživa visok stepen zaštite slobode izražavanja mišljenja.
Hesenski ministar pravosuđa Kristijan Hajnc (Christian Heinz, CDU) na konferenciji za novinare ponovio je da „sasvim jasno“ postoji potreba za zakonskim uređenjem.
Rekao je da je sudska praksa u Njemačkoj u najboljem slučaju „neujednačena“, osvrćući se pritom na različite sudske ocjene parole „From the River to the Sea“.
Hajnc je dodao da su sudovi, naprimjer, ocijenili dopuštenim i prikazivanje Davidove zvijezde u kanti za smeće. Kako je rekao, cilj mu je omogućiti tijelima nadležnim za javna okupljanja da zabrane takve skupove ili im odrede određene uslove.
Upozorio je i na drastičan porast antisemitskih krivičnih djela nakon 7. oktobra 2023. godine te na osjećaj nesigurnosti koji to stvara među Jevrejima.
Obaveza države
Profesor prava sa Univerziteta u Gisenu (Gießenu) Štefen Augsburg (Steffen Augsberg), koji je za vladu Hesena izradio stručno mišljenje, izrazio je uvjerenje da je predloženi zakon „u skladu s ustavom“.
Smatra da s ustavnopravnog stanovišta postoji „obaveza njemačke države da štiti“ Jevreje.
Augsberg je naglasio da ni danas sloboda izražavanja mišljenja u Njemačkoj „nije apsolutno zajamčena“.
Pozvao se na odluku Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine, takozvanu „Wunsiedel presudu“, kojom je veličanje nacističke diktature proglašeno kažnjivim.
Sudije su to obrazložile posebnom historijskom odgovornošću Njemačke, a Augsberg smatra da je ta odluka uporediva s pitanjem koje je sada na stolu.
Zahtjev Hesena
Predsjednik Središnjeg vijeća Jevreja u Njemačkoj Josef Šuster (Josef Schuster) načelno je podržao zahtjev Hesena, ali strahuje da prijedlog zakona „djeluje na pogrešnom mjestu“.
Šuster se založio da se odredba uvrsti među krivična djela protiv stranih država, a ne u paragraf koji sankcionira poticanje na mržnju.
Naglasio je da teroristički napad 7. oktobra 2023. predstavlja prekretnicu za jevrejsku zajednicu.
U masakru koji su počinili Hamas i druge ekstremističke grupe ubijeno je oko 1.200 ljudi u Izraelu, dok su hiljade ranjene.
Oko 250 ljudi odvedeno je kao taoci u Pojas Gaze, nakon čega je uslijedio rat u kojem su poginule desetine hiljada Palestinaca.
– Za nas nema povratka u normalnost – rekao je Šuster.
Velika većina
Dodao je da ono što se naziva „anticionizmom“ u velikoj većini slučajeva „nije ništa drugo nego stara mržnja prema Jevrejima“ te da iza takvih parola stoji „poziv na uništenje jevrejske države Izrael“,piše Avaz
Samo nekoliko minuta nakon konferencije za novinare, glasnogovornik Saveznog ministarstva pravde Ajk Hozman (Eike Hosemann) ponovio je rezerve njemačke vlade. Objasnio je da se izražavanje mišljenja ne može kažnjavati.
– To prema njemačkom ustavu nije moguće – rekao je.
Usprotivio se i poređenju s „Wunsiedel presudom“, koju je nazvao „vrlo posebnom iznimkom“, dok je inicijativu Hesena ocijenio „rizičnom“.
Politička rasprava će se nastaviti. Prijedlog zakona sada ide pred Bundestag, gdje će sigurno izazvati kontroverze, a moguće je da će spor na kraju dospjeti i pred ustavne sudije u Karlsruheu.
