Kada je tehnički kvar na raketi kompanije SpaceX u februaru prošle godine osvijetlio nebo iznad zapadne Evrope vatrenim tragovima, ostalo je otvoreno pitanje da li su njeni ostaci zagadili Zemljinu atmosferu. Naučnici su sada prvi put uspjeli direktno povezati nekontrolisani povratak rakete s oblakom litija izmjerenim na visini manjoj od 100 kilometara iznad planete, čime je uspostavljena prva jasna veza između konkretnog svemirskog otpada i zagađenja u atmosferi, piše BBC News.
Neočekivana prilika za istraživanje
Timovi su već proučavali utjecaj svemirskog otpada na atmosferu kada je 19. februara 2025. godine došlo do kvara na raketi SpaceX Falcon 9. Prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu letjelica je izgorjela, pretvarajući se u vatrene kugle vidljive iznad Irske, Engleske i Njemačke, prije nego što su njeni ostaci pali na tlo. U mjestu Komorniki u Poljskoj jedan muškarac pronašao je fragment dimenzija približno 1,5 puta 1 metar iza svog skladišta.
– Vidjeli smo vijest da se raketa srušila u Poljskoj. Letjela je gotovo izravno iznad nas i pomislili smo: ‘Ovo je sjajna prilika’ – izjavio je profesor Robin Ving sa Leibnicovog instituta za fiziku atmosfere u Njemačkoj. Njegov istraživački tim koristio je lasersku tehnologiju kako bi detektovao metalne atome oslobođene iz konstrukcije rakete, koja je bila izrađena od legure aluminija i litija.
Značajna količina zagađivača
U saradnji s profesorom Džonom Plejnom sa Univerziteta u Lidsu, naučnici su utvrdili da je koncentracija litija duž putanje rakete naglo porasla. Profesor Ving pojašnjava da u atmosferu prirodnim putem svakodnevno dospije između 50 i 80 grama litija, zahvaljujući sitnim meteorima. “Jedna raketa Falcon 9 sadrži oko 30 kilograma, tako da je ovo znatno više”, rekao je.
Dugoročni efekti ovog zagađenja na sastav atmosfere još nisu poznati, ali istraživači upozoravaju da bi posljedice mogle biti negativne.
– Najviše nas brinu aluminij i aluminijevi oksidi koji stupaju u interakciju s ozonskim omotačem – kazao je Ving. Takve promjene mogle bi poremetiti strukturu aerosola u atmosferi i njihovu ulogu u regulisanju klime i temperature.
Problem koji se širi
Naučnici ističu da bi ovakvi slučajevi mogli postati sve češći, posebno nakon što je osnivač SpaceX-a Ilon Mask najavio planove o lansiranju čak milion satelita u narednim godinama. Ranija istraživanja ukazuju na to da je već oko 10 posto aerosola u atmosferi kontaminirano svemirskim otpadom. Procjenjuje se da se u orbiti trenutno nalazi gotovo 30.000 komada otpada nastalog raspadom raketa i satelita.
– Ovo je novo naučno područje. Teško je nagađati jer se sve mijenja vrlo brzo – rekao je Ving, povlačeći paralelu s klorofluorougljicima iz rashladnih uređaja, koji su doveli do oštećenja ozonskog omotača.
– Nadam se da ćemo, ako sada započnemo s mjerenjima, uspjeti preduhitriti događaje i utvrditi moguće probleme prije nego što postanu ozbiljni – dodao je.
Kompanija SpaceX nije odgovorila na upite za komentar, niti medijima niti istraživačima koji su im dostavili rezultate svojih analiza.
Regulativa zaostaje
Sve intenzivnije aktivnosti u svemiru znače i veći broj objekata koji će se vraćati u atmosferu. Prošle godine grupa istraživača iz NASA-e i više univerziteta pozvala je Ujedinjene nacije da zaštitu Zemljine orbite uključe u ciljeve održivog razvoja. Pojedini stručnjaci zahtijevaju strožiju primjenu postojećih svemirskih sporazuma i precizniju regulaciju otpada.
– Svemirski propisi ne pokrivaju nove probleme koji se pojavljuju – ometanje astronomskih promatranja, rizik od sudara u orbiti, opasnost da nam dijelovi padnu na glavu, a sada je jasno, i zagađenje atmosfere”, upozorio je Endi Lorens, profesor astronomije na Univerzitetu u Edinburgu. “Međunarodna zajednica ulaže velike napore u postavljanje standarda i novih propisa, ali svemirska industrija mijenja se brže nego što je možemo pratiti – zaključio je.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu “Communications Earth & Environment”.
