Sci-Tech

Ovaj čovjek pomoću implantata u mozgu upravlja računarom

Mark je tek deseta osoba na svijetu kojoj je ugrađena ova posebna vrsta sučelja mozak-računar ili BCI

Gledajući u zaslon računara, Mark se duboko fokusira dok mu ruke miruju. Njegov desni kažiprst lagano podrhtava na vrhu jastuka, a onda na zaslonu ispred njega zazvoni upozorenje, poruka njegovatelju da mu je potrebna pomoć.

Neuralna aktivnost
Bez da je kliknuo mišem ili dodirnuo zaslon, Mark je odabrao ovu naredbu na svom računaru jednostavno koristeći signale iz svog mozga. Mark ima implantat u svom mozgu koji prevodi njegovu neuralnu aktivnost u naredbe na računaru, piše CNN.

Mark je tek deseta osoba na svijetu kojoj je ugrađena ova posebna vrsta sučelja mozak-računar ili BCI. Učestvuje u ispitivanju na ljudima koje provodi kompanija Synchron i podvrgnut je zahvatu u avgustu, nakon što mu je 2021. dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza – koja se ponekad naziva ALS ili Lou Gehrigova bolest.

Vjeruje se da bi tehnologija u Markovom mozgu mogla pomoći njemu i drugima poput njega koji gube motoričku funkciju.

– To je prilika da tehnologija pomogne nekome ko inače sebi ne bi mogao pomoći – rekao je Mark za CNN.

Uzbuđenje oko potencijala BCI tehnologije poraslo je tokom prošle godine, djelimično potaknuto podrškom milijardera Ilona Maska (Elon Musk) i njegove kompanije Neuralink, kao i nedavnim objavljivanjem nekoliko obećavajućih studija drugih kompanija u ovom sektoru.

Napori da se komercijalizira prepuni su prepreka
Međutim, ova tehnologija je daleko od mainstreama, a napori da se komercijalizira i dalje su prepuni regulatornih prepreka, etike i zabrinutosti za privatnost. I sama tehnologija suočava se s brojnim ograničenjima. Drugim riječima, ovi postupci neće uskoro biti dostupni u ordinaciji svakog lokalnog ljekara.

Ipak, Mark kaže da mu je prilika da bude predvodnik testiranja ove tehnologije bila važna. Znajući da nema lijeka za ALS, kaže Mark, bez razmišljanja se prijavio za ispitivanje:

– Imao sam dva izbora: prepustiti se samosažaljenju ili učiniti što mogu da pomognem.

Opušten i odjeven u svijetloplavi džemper, Mark nema očitih fizičkih pokazatelja da ima BCI. Kaže da on to ne primjećuje.

– Nemam osjećaj u mozgu da nešto ima – rekao je u intervjuu sa CNN-ovim glavnim medicinskim reporterom dr. Sandžajem Guptom.

Mark ima dva mala ožiljka, jedan na desnoj strani prsa i jedan na vratu, ali nema drugih vidljivih pokazatelja BCI-ja.

Ne zahtijeva otvorenu operaciju mozga
Synchronov moždani implantat, onaj koji ima Mark, zove se Stentrode i sastoji se od stenta s elektrodnim senzorima koji mogu otkriti električnu aktivnost mozga. Synchron je patentirao Stentrode, a kompanija je bila prva koja je dobila odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove za početak ispitivanja na ljudima za BCI koji se mogu trajno ugraditi.

Kao ni normalni stent, ne zahtijeva otvorenu operaciju mozga. Umjesto toga, može putovati kroz prirodnu mrežu vena u tijelu, tako da je ulazna tačka bila Markova jugularna vena. Njegov je hirurg provukao uređaj kroz krvne žile sve do vrha njegovog mozga. Nalazi se u sagitalnom sinusu, jednoj od glavnih vena mozga, smještenoj u motornom korteksu, dijelu mozga odgovornom za kretanje.

Bilo da se radi o rukovanju ili koraku, svaka radnja koju osoba učini povezana je s određenim električnim signalom. Stentrode uči prepoznati te električne uzorke i stvara personalizirani rječnik pokreta.

Može postojati opći električni potpis za različite pokrete, ali za svaku će se osobu malo razlikovati, čineći uređaj visoko personaliziranim. Kada Mark razmišlja o određenom pokretu, poput klika na zaslonu računara, Stentrode čita taj moždani signal i prepoznaje namjeravani pokret. Zatim ta poruka putuje vrlo tankim kablom do unutrašnjeg odašiljača, sličnog pacemakeru, koji je hirurški ugrađen u njegova prsa.

Dosad je Mark savladao program koji mu omogućuje slanje obavijesti o zdravlju svom davatelju usluga.

Mark je također koristio uređaj za igranje videoigre stolnog tenisa. On osjećaj korištenja uređaja opisuje kao da se njegovi moždani valovi skupljaju, a zatim opuštaju. Svaki potez koji želi napraviti na računaru ima fokusiranu, namjernu misao. Ako ne želi da se išta pomakne, mora se opustiti, piše Index.hr.

Proces osposobljavanja uređaja zahtijeva strpljenje, rekao je Mark, ali je uzbuđen što može pomoći svojim ljkearima i kreatorima Synchrona da uče zajedno s njim.

– Ponekad ne funkcionira kako želimo – rekao je Mark: “Smisao istraživanja je da učimo, ovdje smo da unaprijedimo tehnologiju.”

Iako je još uvijek daleko od mainstreama, potencijal BCI tehnologije potaknuo je pojavu nekoliko kompanija koje se utrkuju u razvoju ove futurističke zdravstvene tehnologije.

Investitori jedva čekaju
Dvije odvojene studije objavljene u časopisu Nature u avgusru pokazale su kako su moždani implantati koji koriste tehnologiju umjetne inteligencije osnažili paralizirane pacijente da komuniciraju prevođenjem neuralnih signala u tekst ili govor putem avatara i to brzinom koja dosad nije bila postignuta ovom vrstom tehnologije.

Maskova uključenost potakla je kontroverze. Milijarder i glavni izvršni direktor Tesle i SpaceX-a iznio je hrabre tvrdnje o potencijalu BCI-ja za rješavanje niza složenih problema. Neuralink je dospio na naslovnice kada je Mask na X-u napisao da je kompanija ugradila čip u ljudski mozak – iako nije iznio druge detalje. Početkom februara Mask je također rekao da prvi učesnik ispitivanja Neuralinka na ljudima može upravljati računarskim mišem svojim mozgom. Neuralink je u maju prošle godine dobio odobrenje FDA za klinička ispitivanja na ljudima.

Neuralink se 2022. našao na udaru kritika zbog tretmana majmuna tokom testiranja. Kompanija je priznala da je jedan majmun umro tokom pokušaja da životinju natjeraju da igra videoigru.

Šta još može Mark
Ima još puno stvari koje Mark može učiniti sam. Može hodati i govoriti i zadržao je neke pokrete u udovima.

BCI daje Marku nadu da može učiniti razliku za druge ljude u budućnosti i priliku da sada nastavi živjeti punim životom.

Ako želi pristupiti Audibleu, svojoj omiljenoj aplikaciji, mora imati nekoga da položi telefon ispred njega kako bi mogao odabrati aplikaciju. Nada se da će mu njegov implantat olakšati pristup audio knjigama i pomoći u drugim dnevnim zadacima, čak i kontrolirati svoju robotsku hranilicu koju trenutno pokreće nogom.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh