Vaskulitis je rijetka, ali potencijalno vrlo opasna skupina autoimunih bolesti kod kojih imunološki sistem greškom napada vlastite krvne žile. To dovodi do njihove upale, zadebljanja i sužavanja, čime se smanjuje ili potpuno blokira protok krvi. Posljedice mogu biti ozbiljne jer bolest može zahvatiti bilo koji organ od kože i zglobova, do pluća, bubrega, srca i mozga.
Najveći problem kod vaskulitisa je što simptomi često počinju neprimjetno. Umor, blago povišena temperatura, bolovi u mišićima i gubitak težine lako se mogu zamijeniti za druge, blaže bolesti. Kako bolest napreduje, javljaju se specifičniji znakovi poput osipa, crvenih tačkica na koži, otežanog disanja, krv u urinu ili neuroloških smetnji poput slabosti i utrnulosti.
Uzrok bolesti nije u potpunosti poznat, ali se povezuje s genetikom, infekcijama poput hepatitisa B i C, drugim autoimunim bolestima te reakcijama na određene lijekove. Postoji više od 30 oblika vaskulitisa, a razlikuju se po veličini i tipu krvnih žila koje napadaju.
Dijagnoza je često složena i zahtijeva krvne analize, snimanja poput CT-a ili MR-a, a u mnogim slučajevima i biopsiju tkiva kao najpouzdaniju potvrdu. Liječenje zavisi od težine bolesti, ali se najčešće koriste kortikosteroidi, imunosupresivi i biološke terapije koje smanjuju upalu i sprječavaju dalje oštećenje organa.
Iako se bolest ne može uvijek izliječiti, uz pravovremenu terapiju moguće je držati je pod kontrolom i spriječiti teške komplikacije. Vaskulitis ostaje stanje koje zahtijeva dugoročno praćenje, disciplinu i ozbiljan pristup liječenju.Avaz
