Tromb se najčešće formira u venama, ali može nastati bilo gdje u krvnom sistemu. Kada dođe do začepljenja krvne žile uslijed prisustva ugruška, protok krvi može biti djelimično ili potpuno blokiran, što može dovesti do različitih komplikacija od blažih simptoma do životno ugrožavajućih stanja poput moždanog ili srčanog udara.
Formiranje ugrušaka može biti uzrokovano različitim faktorima, kao što su povrede, operacije, dugotrajno mirovanje ili usporena cirkulacija. Osobe koje boluju od hroničnih bolesti poput dijabetesa, povišenog holesterola ili su pretili, imaju povećan rizik za razvoj tromba. Također, duži periodi neaktivnosti ili produženo sjedenje doprinose ovom riziku, prenosi Klix.
Kada se ugrušak razvije duboko u venama, naročito u nogama, riječ je o dubokoj venskoj trombozi (DVT). Ukoliko se dio tog tromba odvoji i dospije do pluća, može izazvati plućnu emboliju stanje koje može biti fatalno.
Simptomi tromba u srcu uključuju ubrzan rad srca, bol u grudima, kratak dah, kašalj sa tragovima krvi, mučninu i slabost. U slučaju pojave ovih simptoma, neophodno je odmah potražiti ljekarsku pomoć.
Tromb u mozgu može se prepoznati po iznenadnoj glavobolji, zbunjenosti, poteškoćama u govoru, slabosti jedne strane tijela ili napadima koji podsjećaju na epileptične.
Simptomi tromba u nozi, kao što je duboka venska tromboza, obuhvataju oticanje, bol, promjenu boje kože, osjećaj težine u nozi, a mogu dovesti i do dugotrajnih komplikacija poput venskih rana i povišenog pritiska u venama.
Plućna embolija se manifestuje otežanim disanjem, ubrzanim pulsom, bolom u grudima i kašljem sa krvlju, mada ponekad može proći i bez jasnih simptoma.
Tromb u bubrezima često nije odmah uočljiv, ali može uzrokovati krv u mokraći i smanjenu učestalost mokrenja.
Tromb u želucu ili jednjaku uglavnom nema simptome, ali u slučaju pucanja krvne žile može doći do jakih bolova, povraćanja krvi i crne stolice, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
