Od probave do boljeg raspoloženja, kivi nudi mnogo više od osnovne prehrane, a stručnjaci sada otkrivaju i da li je sigurno jesti njegovu koru.
Bilo da je narezan u voćnim salatama, smiksan u smoothie ili se jede kašikom direktno iz svoje čupave kore, kivi je postao osnovna namirnica u mnogim domaćinstvima. Ipak, zbog svog pomalo neobičnog, dlakavog izgleda često je bio u sjeni popularnijih opcija poput jabuka ili banana. Posljednjih godina, međutim, kivi je stekao veliku popularnost u krugovima posvećenim zdravlju i sve se više promoviše kao nutritivno bogat izbor s iznenađujućim nizom zdravstvenih koristi — naprimjer, sadrži više vitamina C od narandže.
Za razliku od slađeg voća, uspostavlja savršenu ravnotežu između kiselosti i prirodnih šećera, a prepun je vlakana i antiosidansa, što ga čini istinski funkcionalnim i prepoznatljivim dodatkom prehrani.
“Kivi je nepriznati junak zdjele s voćem”, kaže dijetetičarka Nichola Ludlam-Raine. “Često govorim svojim klijentima da ciljaju na jedan do dva kivija dnevno, jer su prepuni vlakana, vitamina C i spojeva pogodnih za crijeva koji podržavaju redovnost probave i cjelokupno zdravlje.”
S obzirom na to da ga hvale i zdravstveni influenseri i stručnjaci za ishranu, kivi se probio u rasprave o takozvanoj „funkcionalnoj hrani“ — onim svakodnevnim namirnicama koje nude mnogo više od osnovne prehrane. Nedavna istraživanja idu i korak dalje, pa je tako studija novozelandskih naučnika, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, otkrila da konzumacija kivija može poboljšati raspoloženje i vitalnost za samo četiri dana, djelujući brže od dodataka vitamina C.
Nutricionistički gledano, kivi je izvrstan svestrani saveznik zdravlja. Kao prvo, neće značajno uticati na vaš kalorijski unos, jer jedan plod srednje veličine ima otprilike 40 do 50 kalorija, što je svega oko dva posto od preporučenog dnevnog unosa za odrasle. Prirodno je siromašan mastima, s manje od jednog grama po plodu. Uprkos svojoj maloj veličini, svaki plod sadrži oko dva do tri grama vlakana, što znači da s dva kivija dnevno ostvarujete značajan doprinos preporučenom dnevnom unosu od 30 grama.
“Jedan kivi dnevno doprinosi s oko 10 posto preporuke za unos vlakana, a istovremeno ostaje niskokaloričan izbor”, dodaje Ludlam-Raine.
Uz to, kivi je posebno bogat vitaminom K, vitaminom E, kalijem i antioksidansima.
Jedan kivi može osigurati značajnu količinu vitamina C, koja, ovisno o samom plodu, može čak i premašiti cjelokupne dnevne potrebe — ili ono što biste dobili da pojedete mnogo veću narandžu. Vitamin C ključan je za funkciju imuniteta, pomaže tijelu da apsorbira željezo i igra važnu ulogu u proizvodnji kolagena za kožu, zglobove i tkiva.
Njegova efikasnost za probavu toliko je dokazana da je i Evropska komisija odobrila zdravstvenu tvrdnju da “konzumacija zelenog kivija doprinosi normalnoj funkciji crijeva povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva”, prema pisanju Daily Maila.
Prošle godine glumica Jenna Ortega pokrenula je raspravu kada je na društvenim mrežama podijelila video u kojem jede kivi grizući njegovu vlaknastu smeđu koru kao da je jabuka. Ispostavilo se da to nije radila samo radi pažnje — kora kivija sigurna je za jelo i zapravo značajno povećava udio vlakana u voću, i to do 50 posto. Osim vlakana, koja doprinose zdravlju crijeva i probavi, kora sadrži i dodatne antioksidanse.
Gastroenterolog dr. Joseph Salhab navodi da se jedenjem kore povećava i unos vitamina C i E, folata te magnezija. Ipak, nekima dlakava tekstura zelenog kivija može biti odbojna i iritirati usta. Ako vam tekstura predstavlja problem, potražite zlatne kivije — lakše ih je jesti cijele zbog glađe kore. Ključno je temeljito oprati voće kako biste uklonili pesticide i prljavštinu.
Kako kivi pomaže kod zatvora i zdravlja crijeva?
Bilo da je narezan u voćnim salatama, smiksan u smoothie ili se jede kašikom direktno iz svoje čupave kore, kivi je postao osnovna namirnica u mnogim domaćinstvima. Ipak, zbog svog pomalo neobičnog, dlakavog izgleda često je bio u sjeni popularnijih opcija poput jabuka ili banana. Posljednjih godina, međutim, kivi je stekao veliku popularnost u krugovima posvećenim zdravlju i sve se više promoviše kao nutritivno bogat izbor s iznenađujućim nizom zdravstvenih koristi — naprimjer, sadrži više vitamina C od narandže.
Za razliku od slađeg voća, uspostavlja savršenu ravnotežu između kiselosti i prirodnih šećera, a prepun je vlakana i antiosidansa, što ga čini istinski funkcionalnim i prepoznatljivim dodatkom prehrani.
“Kivi je nepriznati junak zdjele s voćem”, kaže dijetetičarka Nichola Ludlam-Raine. “Često govorim svojim klijentima da ciljaju na jedan do dva kivija dnevno, jer su prepuni vlakana, vitamina C i spojeva pogodnih za crijeva koji podržavaju redovnost probave i cjelokupno zdravlje.”
S obzirom na to da ga hvale i zdravstveni influenseri i stručnjaci za ishranu, kivi se probio u rasprave o takozvanoj „funkcionalnoj hrani“ — onim svakodnevnim namirnicama koje nude mnogo više od osnovne prehrane. Nedavna istraživanja idu i korak dalje, pa je tako studija novozelandskih naučnika, objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, otkrila da konzumacija kivija može poboljšati raspoloženje i vitalnost za samo četiri dana, djelujući brže od dodataka vitamina C.
Nutricionistički gledano, kivi je izvrstan svestrani saveznik zdravlja. Kao prvo, neće značajno uticati na vaš kalorijski unos, jer jedan plod srednje veličine ima otprilike 40 do 50 kalorija, što je svega oko dva posto od preporučenog dnevnog unosa za odrasle. Prirodno je siromašan mastima, s manje od jednog grama po plodu. Uprkos svojoj maloj veličini, svaki plod sadrži oko dva do tri grama vlakana, što znači da s dva kivija dnevno ostvarujete značajan doprinos preporučenom dnevnom unosu od 30 grama.
“Jedan kivi dnevno doprinosi s oko 10 posto preporuke za unos vlakana, a istovremeno ostaje niskokaloričan izbor”, dodaje Ludlam-Raine.
Uz to, kivi je posebno bogat vitaminom K, vitaminom E, kalijem i antioksidansima.
Jedan kivi može osigurati značajnu količinu vitamina C, koja, ovisno o samom plodu, može čak i premašiti cjelokupne dnevne potrebe — ili ono što biste dobili da pojedete mnogo veću narandžu. Vitamin C ključan je za funkciju imuniteta, pomaže tijelu da apsorbira željezo i igra važnu ulogu u proizvodnji kolagena za kožu, zglobove i tkiva.
Njegova efikasnost za probavu toliko je dokazana da je i Evropska komisija odobrila zdravstvenu tvrdnju da “konzumacija zelenog kivija doprinosi normalnoj funkciji crijeva povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva”, prema pisanju Daily Maila.
Prošle godine glumica Jenna Ortega pokrenula je raspravu kada je na društvenim mrežama podijelila video u kojem jede kivi grizući njegovu vlaknastu smeđu koru kao da je jabuka. Ispostavilo se da to nije radila samo radi pažnje — kora kivija sigurna je za jelo i zapravo značajno povećava udio vlakana u voću, i to do 50 posto. Osim vlakana, koja doprinose zdravlju crijeva i probavi, kora sadrži i dodatne antioksidanse.
Gastroenterolog dr. Joseph Salhab navodi da se jedenjem kore povećava i unos vitamina C i E, folata te magnezija. Ipak, nekima dlakava tekstura zelenog kivija može biti odbojna i iritirati usta. Ako vam tekstura predstavlja problem, potražite zlatne kivije — lakše ih je jesti cijele zbog glađe kore. Ključno je temeljito oprati voće kako biste uklonili pesticide i prljavštinu.
Kako kivi pomaže kod zatvora i zdravlja crijeva?
