Meteorolog Karsten Brandt kaže da bi, u slučaju da polarni vrtlog pukne, ledeni zrak mogao prodrijeti prema jugu i time “ledeno paralizovati” i Evropu.
Za Evropu bi to predstavljalo značajan hladni val. U slučaju takvog rascjepa, vremenski obrazac mogao bi se brzo promijeniti. Tada bi duža razdoblja mraza, snijega i ledenih zračnih masa ponovo postala problem – posebno u drugoj polovini zime.
Ipak, neizvjesnost je i dalje velika. Hoće li vrtlog uopće puknuti, hoće li hladni zrak stići toliko daleko na jug i hoće li to pogoditi dijelove Evrope, za sada se ne može pouzdano predvidjeti.
Čak se i mogući vremenski preokret u oktobru ocjenjuje kao “izuzetno neizvjestan”. Kako prenosi Heute, scenarij je meteorološki zanimljiv, ali još uvijek nije konkretan. Jasnija slika očekuje se tek kada se modeli počnu bolje usaglašavati kako se bude približavao sam događaj.
Kako je nedavno objavio Severe Weather Europe, novi polarni vrtlog sada se formira iznad Sjevernog pola, uz brzo stratosfersko hlađenje i pad pritiska koji su već vidljivi u najnovijim podacima. Sezonu počinje snažniji nego prošle godine, ali dugoročne prognoze pokazuju veoma drugačiji signal za zimu 2026/2027.
Novi sezonski trendovi ukazuju na primjetno usporavanje polarnog vrtloga oko sredine zime, uz slabljenje vjetrova i rast pritiska u stratosferi. Snažan Super El Niño također se razvija u Pacifiku, što je još jedan faktor koji može utjecati na zimski razvoj polarnog vrtloga.
Polarni vrtlog je široka zimska cirkulacija zraka iznad polarnih područja. Sastoji se od dva sloja: stratosferskog, koji je viši, simetričniji i stabilniji, te troposferskog, koji je niži i nepravilniji zbog utjecaja reljefa i sistema pritiska.
Najnoviji podaci pokazuju da se hladna jezgra iznad pola pojačava, dok pritisak u stratosferi brzo pada, što znači da se formira jasno definiran novi polarni vrtlog za predstojeću zimu.
Krajem septembra vrtlog bi trebao biti nešto snažniji od uobičajenog za ovo doba godine. Sezonske prognoze ECMWF-a i UKMO-a pokazuju da bi vrtlog trebao znatno oslabiti oko sredine zime, otprilike od januara 2027. godine, uz slabljenje vjetrova i rast pritiska u stratosferi.
To je znak mogućeg poremećaja ili čak takozvanog “iznenadnog stratosferskog zagrijavanja” (SSW), događaja tokom kojeg temperatura visoko u stratosferi može porasti za desetine stepeni u samo nekoliko dana, remeteći cijelu cirkulaciju i omogućavajući hladnom zraku da „pobjegne“ prema nižim geografskim širinama, uključujući SAD, Kanadu i Evropu.
Ipak, takav razvoj događaja ne znači automatski da Evropu očekuje ekstremno hladna zima. Severe Weather Europe u svojim prognozama navodi da slabljenje ili poremećaj polarnog vrtloga ne garantuje hladnoću i snijeg za sve dijelove Evrope.
Istovremeno, El Niño se trenutno snažno razvija. Američki Climate Prediction Center procjenjuje da postoji više od 90 posto vjerovatnoće da će se tokom jeseni i zime 2026/2027. razviti veoma snažan El Niño, dok Svjetska meteorološka organizacija navodi gotovo stopostotnu vjerovatnoću da će fenomen potrajati do februara 2027. godine.
Upravo kombinacija snažnog El Niña i mogućeg slabljenja polarnog vrtloga čini predstojeću zimu posebno zanimljivom za meteorologe.
Polarni vrtlog može početi sezonu relativno snažno, a zatim naglo oslabiti tokom decembra i januara. Upravo takav razvoj trenutno pokazuju pojedine sezonske prognoze za zimu 2026/2027,pišu Vijesti
Ako bi došlo do ozbiljnog poremećaja polarnog vrtloga, hladne zračne mase mogle bi se lakše spustiti prema jugu. U određenim okolnostima to bi moglo povećati mogućnost hladnih prodora i u dijelovima Evrope.
Međutim, za sada nema osnove da se tvrdi da Evropu sigurno čeka ekstremna zima, veliki snijeg ili dugotrajni mrazevi. Dugoročne prognoze ostaju podložne velikim promjenama, a ključni detalji bit će mnogo jasniji tek kako se bude približavala zima.
Jedno je, međutim, već jasno: Zima 2026/2027. mogla bi biti meteorološki veoma zanimljiva, a stručnjaci će narednih mjeseci pažljivo pratiti razvoj El Niña i ponašanje polarnog vrtloga.
