Istraživači sa Univerziteta Stanford analizirali su zdravstvene podatke 17.925 osoba s dijagnosticiranom ksantelazmom i isto toliko osoba bez te promjene. Rezultati su pokazali da su osobe s ksantelazmom imale veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja, uključujući infarkt, moždani udar i prolazni ishemijski napad (TIA), prenosi ScienceAlert, pozivajući se na istraživanje objavljeno u časopisu Atherosclerosis.
Šta je ksantelazma?
Ksantelazma se najčešće pojavljuje kao žućkasta, blago izdignuta naslaga na koži kapaka, naročito oko unutrašnjih uglova očiju. Nastaje kada se u određenim ćelijama nakupljaju holesterol i druge masti.
Sama po sebi uglavnom je bezopasna. Međutim, budući da sadrži masne naslage, istraživači su željeli provjeriti postoji li veza između ksantelazme i ateroskleroze – procesa pri kojem se masne naslage nakupljaju u zidovima arterija.
Veći rizik kod osoba s ksantelazmom
Tokom prve godine praćenja infarkt je doživjelo oko jedan posto osoba s ksantelazmom, odnosno 178 pacijenata. U kontrolnoj grupi infarkt je zabilježen kod 0,35 posto, odnosno 63 osobe.
Moždani udar zabilježen je kod 0,95 posto osoba s ksantelazmom, u poređenju s 0,3 posto u kontrolnoj grupi. TIA, poznat i kao „mini-moždani udar“, dogodio se kod 0,6 posto osoba s ksantelazmom i 0,19 posto osoba iz kontrolne grupe.
Razlike su s vremenom postajale nešto manje, ali su osobe s ksantelazmom i nakon pet i deset godina i dalje imale veći rizik od ovih događaja.
Zanimljivo je da je rizik bio sličan bez obzira na to jesu li osobe s ksantelazmom imale povišen nivo masnoća u krvi. To ukazuje na mogućnost da holesterol nije jedini faktor koji povezuje ovu promjenu na koži s kardiovaskularnim rizikom.
Ksantelazma nije uzrok infarkta
Važno je naglasiti da studija ne pokazuje da ksantelazma izaziva srčani ili moždani udar,piše Vijesti
Istraživači je posmatraju kao mogući marker povećanog rizika – vidljivu promjenu koja bi ljekaru mogla biti signal da provjeri postoje li kod pacijenta drugi faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.
To može biti posebno važno jer osobe s ksantelazmom često dermatologu odlaze zbog estetskih razloga, dok istovremeno mogu imati neprepoznate ili nedovoljno kontrolisane faktore rizika, poput visokog krvnog pritiska ili poremećaja nivoa masnoća u krvi.
Autori zato smatraju da bi osobe s ovom promjenom mogle imati koristi od procjene kardiovaskularnog zdravlja i kontrole faktora rizika.
Ipak, nalazi ne znače da će svaka osoba s ksantelazmom razviti srčanu ili moždanu bolest. Studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu.
Ksantelazma bi, zaključuju istraživači, mogla biti koristan i lako uočljiv znak koji ljekarima daje dodatni razlog da provjere opće kardiovaskularno zdravlje pacijenta.
