Dehidracija se često razvija postepeno i mnogi njene prve simptome pripisuju umoru ili iscrpljenosti. Međutim, nedostatak tečnosti može ozbiljno narušiti rad cijelog organizma, posebno tokom ljetnih vrućina, pojačane fizičke aktivnosti ili bolesti praćenih povraćanjem i proljevom.
Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi, ali kada se ona pojavi organizam je već počeo gubiti potrebnu količinu tečnosti. Uz žeđ se često javljaju suha usta, ispucale usne, suh jezik te tamnija mokraća i rjeđe mokrenje, što ukazuje da tijelu nedostaje voda.
Mnogi osjećaju izražen umor, manjak energije, glavobolju, vrtoglavicu i slabiju koncentraciju. Kod nekih osoba mogu se javiti razdražljivost, grčevi u mišićima, suha koža i osjećaj omamljenosti.
Kod beba i male djece simptomi mogu biti manje uočljivi, ali vrlo ozbiljni. Suhe pelene, plač bez suza, uvučena fontanela i neuobičajena pospanost mogu ukazivati na ozbiljan manjak tečnosti.
Kada dehidracija postaje opasna?
Ako organizam nastavi gubiti tečnost, stanje može postati ozbiljno. U težim slučajevima dolazi do ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, gotovo potpunog prestanka mokrenja, zbunjenosti, izrazite slabosti pa čak i gubitka svijesti ili napada.
Kod djece se mogu javiti upale oči, veoma suha i naborana koža te nagli gubitak tjelesne težine, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi koje mnogi zanemare
Neki znakovi dehidracije lako se mogu zamijeniti s drugim tegobama. Loš zadah, suha i osjetljiva koža, glavobolja, slabija koncentracija ili osjećaj gladi često su posljedica nedovoljnog unosa tečnosti, a ne nekog drugog zdravstvenog problema.
Kako se pravilno hidrirati?
Najvažnije je tečnost nadoknađivati postepeno. Vodu treba piti u manjim gutljajima tokom cijelog dana, a ne odjednom u velikim količinama. Kod većeg gubitka tečnosti korisni su napici s elektrolitima ili oralne rehidracijske otopine koje pomažu nadoknaditi izgubljene minerale.
Tokom oporavka preporučuje se izbjegavati alkohol i veće količine kofeina jer mogu dodatno doprinijeti gubitku tečnosti. Ako je dehidracija nastala zbog visokih temperatura, osobu treba skloniti u hlad ili klimatizovan prostor.
Ko je najugroženiji?
Najveći rizik imaju bebe i mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe s dijabetesom ili bolestima bubrega, kao i svi koji dugo borave na suncu ili obavljaju težak fizički posao.
Kako spriječiti dehidraciju?
Najbolja zaštita je redovan unos tečnosti tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Tokom vrućina i fizičke aktivnosti potrebno je piti više vode, a hidrataciji doprinose i voće i povrće bogato vodom, poput lubenice, krastavca i dinje.
Ako se uz simptome dehidracije pojave nesvjestica, jaka slabost, zbunjenost, krv u stolici ili povraćanju ili osoba gotovo uopće ne mokri, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
