Savjet da je potrebno piti oko dvije litre vode dnevno prisutan je već decenijama i često se uzima kao univerzalno pravilo zdravog života. Ipak, mnogima je teško da ga se pridržavaju, a nekima je gotovo nezamislivo jutarnju kafu zamijeniti velikom količinom vode. No, postavlja se pitanje – koliko je to pravilo zaista utemeljeno u nauci?
Preporuka o unosu približno 2,5 litra vode dnevno potječe još iz 1945. godine, kada je Američki Nacionalni odbor za hranu i prehranu naveo da je to prosječna potreba odrasle osobe. Ono što se često zanemaruje jeste činjenica da je u istoj preporuci jasno naglašeno kako se značajan dio te količine unosi putem hrane, a ne isključivo pijenjem vode.
Istraživanja pokazuju kako potrebe za vodom variraju od osobe do osobe, ovisno o nekoliko faktora poput tjelesne težine i metabolizma. Tu je i fizička aktivnost – aktivni ljudi gube više vode znojenjem i trebaju je nadoknaditi. Tu je i faktor poput klime – logično je da u toplijim krajevima ili suhim uvjetima organizam treba više tekućine i hrane – ako jedemo puno voća, povrća i juha, unosimo vodu kroz hranu. Čini se kako tačan podatak ne postoji, jer količine su individualne, a stručnjaci kažu kako nam tijelo samo govori koliko mu je čega potrebno. Sugeriraju kako bismo trebali piti – onda kada osjetimo da smo žedni.
Istraživanje iz 2002. godine objavljeno u časopisu American Journal of Physiology pokazalo je da nema znanstvenih dokaza o tome kako je potrebno piti 8 čaša vode dnevno. Studija iz 2010. godine u časopisu Nutrition Reviews ističe kako zdravi ljudi mogu regulirati unos vode oslanjajući se na žeđ, osim u specifičnim situacijama (stariji ljudi, sportaši, trudnice).
Šta jesti za zdravija crijeva
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje oko dvije litre tečnosti za žene i dvije i pol za muškarce, ali to uključuje i vodu iz hrane i drugih napitaka.
