Svijet

Masovno zatvaranje katoličkih crkava u Njemačkoj: Napušta ih rekordan broj vjernika

U STUDENOM 2022. je zatvorena crkva Svetog križa – jedina katolička crkva u četvrti Elmschenhagen u njemačkom gradu Kielu. “Ima ih koji su rekli da je za njih Crkva umrla. Ne i vjera, ali institucija”, kaže Rüdiger Kirkskothen, koji živi u tom dijelu grada sa 17.000 stanovnika.

On je s nekoliko istomišljenika uzalud prosvjedovao protiv zatvaranja crkve. Ovaj 79-godišnji katolik navodi da su pisali čak i Vatikanu, ali ni to nije pomoglo. Kirkskothen živi u tom kraju od 1980. Kaže da je crkva izgrađena 1956. u većinski protestantskom Kielu za potrebe izbjegličkih katoličkih obitelji, piše Deutsche Welle.

Crkve bez novca
U Kielu je slična sudbina zadesila pet katoličkih crkava. Razlog je – nedostatak novca. U gradu je poneka crkvena građevina ustupila mjesto stambenom prostoru. Brojna su i službena napuštanja Crkve.

Prema crkvenim podacima, u Njemačkoj je od 2005. zatvoreno 650 crkava. Od 2019. do 2023. zabilježeno je prosječno 28 zatvaranja godišnje. Nadbiskupija Hamburg, kojoj pripada i Kiel, osobito je pogođena tim trendom, ali se s istim fenomenom suočavaju financijski slabe biskupije, kao što su Aachen ili Essen.

Čak i u čisto katoličkom okruženju, kao u Augsburgu, dolazi do zatvaranja crkava. Katoličke crkvene statistike bilježe 500 sakralnih objekata manje u odnosu na prethodno razdoblje. Od 24.000 tih objekata, koliko ih je preostalo, njih 22.800 su zaštićeni kao spomenici kulture. To otežava rušenje napuštenih crkvenih objekata.

Evangeličke crkve, izgleda, nisu toliko snažno zahvaćene tim trendom.

Opustjele crkve
Crkve u Njemačkoj godišnje gube stotine tisuća članova. Prošle godine je tek skoro svaki drugi Nijemac bio član neke od velikih crkvenih zajednica. 2022. Katoličku crkvu u Njemačkoj napustilo je preko pola milijuna vjernika, što je rekord.

Opustjele crkve se ponekad ruše. Katkad se pronađu novi korisnici, na primjer – pravoslavne kršćanske zajednice. Crkve se pretvaraju u stambene komplekse ili domove za njegovanje starijih osoba. U nekima su sada galerije ili su preuređene u penjačke centre. Postoje bivše crkve koje su sada kafići ili “kolumbariji” – prostorije za čuvanje pepela tisuća pokojnika u urnama.

Matthias Sellmann, katolički teolog na Sveučilištu u Bochumu, kaže da uviđa nužnost smanjenja broja crkava, navodeći podatak da održavanje jedne crkvene građevine godišnje košta oko 100.000 eura. A posjetitelja je sve manje: prema statistikama, svega pet do šest posto članova crkvene zajednice posjećuje nedjeljnu svetu misu, prenosi Index.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh