Veze između Sjedinjenih Država i Izraela su bliske, ali strateške i taktičke razlike i dalje se pojavljuju kada je u pitanju suočavanje s Islamskom Republikom Iran.
S obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump potiče Iran na novi nuklearni sporazum, dvije zemlje spremaju se za još jedan krug pregovora u Ženevi ovog tjedna. Oman posreduje u procesu, u kojem sudjeluju posebni izaslanik SAD-a za Bliski istok Steve Witkoff, Trumpov zet Jared Kushner i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi.
SAD i Izrael žele spriječiti Iran da postane nuklearna sila, a istovremeno spriječiti Teheran da širi svoj regionalni utjecaj i koristi posredničke milicije.
Iran insistira na tome da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode i ogorčeno se protivi pokušajima ograničavanja njegovog utjecaja. Međutim, njegovi čelnici mogli bi biti spremni na ustupke kako bi izbjegli otvoreni sukob s obzirom na prošlogodišnji 12-dnevni rat .
Trump traži dogovor
Za Trumpa je glavni prioritet postizanje novog “sporazuma” s Iranom, rekao je za DW politički analitičar Reza Talebi. Washington taj cilj ostvaruje strategijom “maksimalnog pritiska”, koja kombinira ekonomske sankcije s vojnim odvraćanjem.
Izrael, s druge strane, pridaje znatno manju važnost bilo kakvom sporazumu s Teheranom i temeljno sumnja u održivost bilo kakvog dogovora s režimom, prema analitičaru. Izraelska vlada dovodi u pitanje hoće li se Iran dugoročno pridržavati sporazuma.
SAD oduzimaju režimu ‘prostor za disanje’
Sigurnosni analitičar Shukriya Bradost rekao je za DW da je jasno da je Trumpova administracija trenutno usmjerena na postizanje dogovora s Teheranom.
„Kako bi prisilio Teheran za pregovarački stol, Washington se oslanja na ogromne ekonomske sankcije, posebno protiv iranske prodaje nafte“, rekla je, dodajući da je cilj sustavno isušiti izvore prihoda režima i uskratiti mu svaki ekonomski „prostor za disanje“.
Ova politika ima za cilj prisiliti Iran na kapitulaciju ili barem na dalekosežne ustupke, bez izazivanja velikog regionalnog rata.
Prijetnja vojnom akcijom igra sporednu ulogu u ovoj strategiji, rekao je stručnjak, ukazujući na nedavno raspoređivanje američkih nosača zrakoplova na Bliski istok.
Iako je Trump javno nagađao o mogućoj “promjeni režima”, prema riječima stručnjakinje Bradost, veliki vojni udar je posljednje rješenje Washingtona. SAD je oprezan prema ponovnom upuštanju u dugotrajne ratove i, prema njezinom mišljenju, nema konkretan plan za prisilnu promjenu vlasti.
Iz američke perspektive, ograničeni sporazum s Iranom može kupiti malo vremena i izbjeći velike sukobe, čak i ako ne rješava sve sigurnosne probleme Izraela.
Također, dok važe sigurnosne interese Izraela, Washington mora paziti i na svoje europske saveznike , globalna energetska tržišta i rizik vojne eskalacije u regiji.
Šta Izrael želi od sporazuma između SAD-a i Irana?
Po izraelskoj procjeni, Iran predstavlja egzistencijalnu prijetnju, a izraelska vlada i dalje naglašava da svaki dogovor s iranskim režimom mora vjerodostojno ukloniti sposobnost zemlje da projicira silu.
Prošle srijede, izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastao se s Trumpom u Bijeloj kući na privatnim razgovorima o tekućim američko-iranskim nuklearnim pregovorima. U kratkim izjavama novinarima nakon sastanka, Trump je podijelio malo detalja osim što je “insistirao” da se pregovori s Iranom nastave kako bi se vidjelo može li se postići dogovor.
U nedjelju je, tokom govora na konferenciji u Jeruzalemu, Netanyahu ponovio stav Izraela da svaki sporazum s Iranom mora zahtijevati demontažu iranske nuklearne infrastrukture i uklanjanje postojećeg obogaćenog uranija.
„Ne smije biti kapaciteta za obogaćivanje – ne zaustavljanja procesa obogaćivanja, već demontaže opreme i infrastrukture koja vam uopće omogućuje obogaćivanje“, rekao je Netanyahu na godišnjoj Konferenciji predsjednika glavnih američkih židovskih organizacija.
Netanyahu je dodao da je “skeptičan” da će Iran poštovati bilo kakav dogovor s Trumpom.
Izrael je također rekao da se američki razgovori s Iranom moraju pozabaviti i balističkim projektilima te zemlje i Teheranovom podrškom regionalnim posrednicima.
Tijekom 12-dnevnog rata Izraela s Iranom u lipnju 2025., SAD su bombardirale nekoliko iranskih nuklearnih lokacija. Trump je više puta tvrdio da su napadi “potpuno uništili” iranske nuklearne kapacitete, međutim to nikada nije neovisno potvrđeno. Nedavne satelitske fotografije nuklearnih lokacija u Iranu pokazale su znakove aktivnosti.
Situacija na terenu ostaje nejasna jer je Iran prestao sarađivati s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) nakon junskih napada. Iran poriče da razvija nuklearno oružje, ali IAEA je prethodno procijenila da je Iran obogatio uran daleko iznad razine potrebne za civilnu upotrebu.
Ova neizvjesnost oko iranskog nuklearnog programa i njegovih planova za budućnost vjerojatno je uzrok još jedne razlike između Izraela i Trumpove administracije – dva saveznika se ne slažu oko vremenskog okvira za rješavanje problema.
Washington se usredotočuje na postupno povećanje pritiska. Netanyahu se, međutim, boji da bi moguća promjena kursa pod budućom američkom administracijom mogla ojačati položaj Irana. Izrael stoga želi da SAD odlučnije i izravnije intervenira te da bude spreman pribjeći vojnoj sili ako bude potrebno.
