Benjamin Netanyahu se upravo vratio u Tel Aviv nakon svog šestog posjeta Washingtonu otkad se Donald Trump vratio na dužnost. Međutim, ovaj posjet bio je bitno drugačiji od prethodnih – stigao je bez uobičajene pompe, a nakon sastanka nije bilo konferencije za novinare. Iako se na Bliskom istoku ništa ne dešava jednostavno, nijanse ovog susreta jasno ukazuju na rastuće napetosti.
Trumpov napad na izraelskog predsjednika
Netanyahu se jedva vratio kući kada je njegov prijatelj iz Bijele kuće započeo oštar napad na vrh izraelske politike. Meta Trumpovog gnjeva nije bio Netanyahu, kojeg i dalje tretira kao bliskog prijatelja, već predsjednik Izraela, Isaac Herzog.
Trump je javno poručio da bi se Herzog “trebao sramiti” što nije pomilovao Netanyahua. Izraelski predsjednik je odgovorio izjavom u kojoj ističe da je pravni postupak dug i složen te da odluku ne može donijeti sam, istovremeno naglašavajući da “duboko cijeni predsjednika Trumpa” – uprkos uvredama.
Pravni teret Benjamina Netanyahua
Iako zapravo nije osuđen, Netanyahu se već gotovo šest godina suočava s optužbama za podmićivanje, prijevaru i kršenje povjerenja. Izraelski premijer se rijetko pojavljivao na sudu, tvrdeći da mu vođenje zemlje oduzima previše vremena.
Krajem prošle godine, formalno je zatražio pomilovanje, tvrdeći da je slučaj postao “distrakcija”. Njegovi protivnici su oštri: “Samo krivi traže pomilovanje”. Trump, koji je u protekloj godini pomilovao gotovo 2000 ljudi, očigledno smatra da bi Herzog trebao učiniti isto.
Strah od popustljivosti prema Iranu
Iza kulisa pravne drame krije se duboki strateški razdor. Izrael očajnički želi akciju protiv iranskog zaliha projektila, dok je Amerika fokusirana isključivo na zaustavljanje obogaćivanja urana. Netanyahu i njegov kabinet strahuju da bi SAD mogle postati popustljive prema Islamskoj Republici i na kraju pokušati postići dogovor koji bi:
Omogućio Iranu sporazum o uranu.
Ublažio sankcije.
Zanemario kontrolu nad arsenalom balističkih projektila i proiranskim grupama (Hamas, Hezbollah, Huti).
“Neću vam skrivati da sam izrazio opći skepticizam prema prirodi bilo kakvog sporazuma s Iranom”, izjavio je Netanyahu, što je vjerovatno najkritičnija izjava koju je ikada uputio Trumpu.
Unutrašnji pritisci: JD Vance i izolacionizam
Dodatnu nervozu u Tel Avivu izaziva potpredsjednik JD Vance, koji je hladno kritizirao mogućnost američke vojne akcije. Vance se boji američkih žrtava u slučaju iranske odmazde na baze na Bliskom istoku. Izrael se sada pita: ako bi poduzeli jednostranu akciju, bi li Trumpova administracija uopće obnovila njihove zalihe projektila za sistem “Željezna kupola”?
Zaključak: Premijer mora biti izuzetno oprezan.
Kasnije ove godine ga čekaju opći izbori na kojima pobjeda nije zajamčena. Izraelski premijer je u očima mnogih postao izopćenik – suočen s kaznenim optužbama kod kuće i optužbama za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom. S vrlo malo preostalih visokopozicioniranih diplomatskih prijatelja, on se grčevito drži onog najmoćnijeg, iako se njihovi putevi oko Irana opasno razilaze.
