Sedam dana prije toga, u bombi postavljenoj ispod automobila u ruskoj prijestolnici, gotovo na istom mjestu gdje se dogodio napad na policajce, poginuo je ruski general-pukovnik Fanil Sarvarov.
Slični napadi se dešavaju od početka rata u Ukrajini. Iako često nema definitivne potvrde ko stoji iza eksplozija, Rusija uglavnom za napade krivi vladu u Kijevu.
Kijev je često šutio o napadima, ponekad nagovještavajući da stoji iza njih, a u nekim slučajevima javno negirajući umiješanost.
Serija likvidacija
Bez obzira na to, jasno je da je od početka rata u Ukrajini, u februaru 2022. godine, bilo nekoliko uspješnih likvidacija ili pokušaja likvidacija ruskih javnih ličnosti na teritoriji Ruske Federacije ili na okupiranim ukrajinskim teritorijama, kao i da su one djelo ukrajinske obavještajne službe i partizanskih ćelija unutar Rusije.
Sve se to smatra jednim od elemenata pritiska na režim u Moskvi i ratnu mašineriju dalje od krvavih rovova, prenosi Jutarnji list.
General-pukovnik Fanil Sarvarov , ubijen prije sedam dana usred Moskve, bio je načelnik Uprave za operativnu obuku ruskog Generalštaba i posljednji je u nizu važnih ruskih visokih vojnih zvaničnika ubijenih na ulicama ruskih gradova.
Prije njega, također postavljanjem bombe pod automobil, ubijen je general-pukovnik Jaroslav Moskalik, koji je bio zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Generalštaba, drugim riječima “operativni mozak” ruskih oružanih snaga, mjesto gdje se planiraju, koordiniraju i prate sve ključne vojne operacije. Ubijen je u aprilu.
General-pukovnik Igor Kirilov, načelnik Odjeljenja za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu, ubijen je zajedno sa svojim pomoćnikom u decembru 2024. Ukrajinska SBU je kasnije preuzela odgovornost za napad.
Kapetan Valerij Trankovski, kapetan mornarice, poginuo je u eksploziji automobilske bombe u Sevastopolju, na Krimu, u novembru 2024. godine. Ukrajinski izvori su ga prije smrti optužili za ratne zločine.
Stanislav Rzicki, bivši komandant podmorničkih snaga i zamjenik šefa kancelarije za vojnu mobilizaciju, ubijen je iz vatrenog oružja dok je trčao u Krasnodaru u julu 2023. godine.
Među javnim ličnostima i saradnicima ruskog režima koji su javno podržavali i promovirali rat protiv Ukrajine bila je i Darja Dugina. Kćerka proratnog nacionaliste Aleksandra Dugina i sama zagovornica rata, poginula je u eksploziji automobilske bombe u blizini Moskve u augustu 2022. godine.
Bio je to veliki šok za ruski režim i javnost jer je označio trenutak kada je rat iz Ukrajine stigao u predgrađe Moskve.
Niko nije siguran.
Među najpoznatijim žrtvama ukrajinske SBU je Vladlen Tatarsky, istaknuti proratni vojni bloger koji je ubijen bombom u kafiću u Sankt Peterburgu u aprilu 2023. godine.
Zahar Prilepin , nacionalistički pisac i političar, preživio je eksploziju automobilske bombe u maju 2023. Njegov vozač je poginuo, a odgovornost je preuzela grupa Atesh, ukrajinski pokret otpora aktivan prvenstveno na okupiranim teritorijama Ukrajine, ali i unutar Ruske Federacije.
Također, napadi su izvršeni na Sergeja Gorenka , glavnog tužioca Luganske Narodne Republike, kao i na Igora Korneta, šefa Ministarstva unutrašnjih poslova u Luhansku.
Ilja Kiva , bivši ukrajinski poslanik koji je prebjegao u Rusiju, pronađen je upucan u blizini Moskve u decembru 2023. godine.
Kiva je prvo bio ukrajinski desničar, ali je 2019. godine promijenio stranu. U Ukrajini je optužen za “izdaju i ratnu propagandu”, a sud u Lavovu ga je u odsustvu osudio na 14 godina zatvora.
Andrej Korotki, zaposlenik nuklearne elektrane Zaporožje, poginuo je u napadu automobilom bombom u oktobru 2024. godine.
U medijskim izvještajima se govori i o nizu pokušaja atentata koje su spriječile ruske službe. Rusi su još 2023. godine izvještavali o tajnoj mreži sabotera na Krimu, čiji je krajnji cilj bio ruski šef Krima Sergej Aksenov.
U oktobru iste godine, ruski zvaničnici su izvijestili da je Oleg Carjov, bivši član ukrajinskog parlamenta koji je podržao invaziju na Moskvu 2022. godine, teško ranjen na Jalti, a ukrajinska sigurnosna služba je ubrzo priznala da je organizovala atentat.
Možda su, kako piše Jutarnji, najvažnije ruske tvrdnje o ukrajinskim pokušajima atentata na samog ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Među njima, napad dronom na Kremlj u maju 2023. godine, koji je Ukrajina negirala, najčešće se spominje.
Prijavljen je i “incident s dronom” u blizini helikoptera s Putinom u maju ove godine, s tim da se taj incident još uvijek istražuje, prenosi Jutarnji.
