BiH

Obrada vune u duhu tradicijskog stila

“Obrada vune u duhu tradicijskog sila“ bila je tema radionice koju su u Livnu u svom prostoru upriličili Franjevački muzej i galerija Gorica Livno. Organizatori su radionicom i druženjem željeli upoznati mlađu publiku s tradicijskom obradom vune i danas već zaboravljenim običajima. U tome su im svesrdno pomogli članovi livanjskog Kulturno-umjetničkog društva (KUD) Tribanj.

Livno - RFE

Na tradicionalnom narodnom sijelu čule su se gusle, a žene su uz pjesmu čupale vunu. Bila je to prigoda za posjetitelje da se i sami okušaju u davno zaboravljenim običajima i životu bez medija, što je i bio cilj radionice, ističe Jela Duvnjak, viša kustosica livanjskog Franjevačkog muzeja i galerije Gorica, piše “RadioSlobodnaEvropa“.

“Kad se narod skupljao na jednom mjestu, kad se razvijao integritet, identitet, prenosile priče pjesme, hajmo reć’ tradicija, učile vještine, evo znači to je bilo jedno, jedan život koji se sastojao od sijela, evo“, kaže Duvnjak.

Bh. brend vuna.ba
Tih sijela prisjetila se i Janja Vrdoljak koja se nakon ostvarene mirovine u Njemačkoj prije dvanaestak godina vratila u rodni kraj:

“Kad sam bila mlada mi se vako skupimo, dođi žene starije i onda mi curice uleti pa pomozi im malo, jer se to radilo puno, puno, nije ko sad. To je svaka kuća radila, ovce imala, šišalo se, pralo se, trebalo je vunu čudo njegovati.“

Livno- RFE

Nemjerljiv je bio značaj vune i vunenih odjevnih predmeta za stanovništvo koje se, u ne tako davnoj prošlosti, pretežno bavilo stočarstvom, a ovca bila najvrjednije blago. Ističe to i viša kustosica Duvnjak.

“To je značilo u biti cjelokupan život, od početka, znači, dijete kad se rađa se povija u povije, ako je naravno djevojčica ona se uči presti od malih nogu, i tako sve do smrti. Tako da je, znači, vuneni proizvod pratio čovjeka od rođenja pa do smrti“, ističe.

Najstarija sačuvana vunena tkanina u Europi, starija i od Mojsija- RFE

Uz to što su vidjeli, pa i isprobali postupke čupanja i obrade vune na grebenima i gargašama, te konačnog dobivanja niti predenjem, posjetitelji su u stalnoj arheološkoj muzejskoj postavci mogli vidjeti i najstariju sačuvanu vunenu tkaninu u Europi, stariju i od Mojsija.

“To je dokazano datiranjem metodom radioaktivnog ugljika koje je pokazalo, to su nam zapravo kolege u Norveškoj napravile prije nekih 10 godina, pokazala je se starost oko 3.440 godina, uz neka manja odstupanja. To platno je nađeno u prapovijesnom tumulu u Kupreškom polju u kojem je bio pokojnik omotan vunenim plaštom“, kaže muzejska savjetnica Marija Marić Baković.

Poznati „Kuprešak“ pronađen je u arheološkom istraživanju 1983. godine- RFE

A taj najznačajniji muzejski eksponat, poznati „Kuprešak“ pronađen je u arheološkom istraživanju 1983. godine. Položen bočno u zgrčenom položaju pokojnik je bio u drvenom sanduku, a njegovom vunenom plaštu doznajemo još nešto.

“Radi se o vuni koja je dobivena od divlje ovce ili balkanskog muflona, Ta vuna je nekako, nije kao ova koju mi danas poznajemo, merino vuna, malo je bila grublja, dlakavija. Na tom platnu nađeni su čak i tragovi okera, bilo je pitanje da li se radi o bojanju platna, što bi isto bilo jako zanimljivo, ali velika vjerojatnost je da se zapravo radi o jednom kultu sahranjivanja pokojnika gdje je možda pokojnik bio bojan okerom“, objašnjava Marija Marić Baković.

Tkanje sačuvano od zaborava
Uz promatranje ili aktivno sudjelovanje u obradi vune u tradicijskom ozračju posjetitelji su uživali i tradicijskoj hrani, ugodnom druženju i pjesmi, a i sami zaigrali poznatu sremicu.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh