Takva praksa može dovesti do toga da kupac preplati automobil koji vrijedi znatno manje, ali problem nije samo finansijske prirode – vozilo s lažnom kilometražom može skrivati i ozbiljne sigurnosne probleme.
Šta je vraćanje kilometraže
Vraćanje kilometraže podrazumijeva mijenjanje podataka na brojaču kilometara kako bi se prikazao manji broj pređenih kilometara. Uređaj koji prati koliko je automobil ukupno prešao naziva se odometar. Kod starijih vozila riječ je uglavnom o mehaničkom sistemu, dok moderni automobili koriste digitalne brojače. Ipak, oba sistema mogu biti predmet manipulacije. Primjerice, automobil koji je stvarno prešao 200 hiljada kilometara može se na tržištu pojaviti s prikazanih 120 hiljada, čime prodavac pokušava povećati njegovu vrijednost.
Najčešći razlog za ovakvu prevaru jeste povećanje prodajne cijene automobila. Vozilo s manjim brojem pređenih kilometara kupcima djeluje očuvanije i pouzdanije, pa prodavac za njega može tražiti više novca. Primjerice, automobil vrijedan 5.000 eura sa 80 hiljada kilometara na satu mogao bi postići veću cijenu ako pokazuje samo 50 hiljada kilometara. Prema podacima Motorwaya, svakih dodatnih 20 hiljada kilometara može smanjiti vrijednost automobila u prosjeku za oko 20 posto. Kod automobila vrijednog 5.000 eura to znači potencijalni pad vrijednosti od oko 1.000 eura.
Drugi razlog može biti izbjegavanje dodatnih troškova kod vozila kupljenih na finansiranje. Takvi ugovori često imaju ograničenje godišnje kilometraže, a prekoračenje se dodatno naplaćuje. Vraćanjem kilometraže neki pokušavaju prikriti stvarnu upotrebu vozila.
Da li je vraćanje kilometraže ilegalno
Sama manipulacija brojačem kilometara u nekim državama nije izričito zabranjena, ali prodaja automobila uz svjesno skrivanje činjenice da je kilometraža vraćena smatra se prevarom. Kupac koji nije upoznat s pravim stanjem vozila može postati žrtva prevare i platiti automobil znatno više nego što on stvarno vrijedi.
Problem nije samo u novcu. Automobil s većom stvarnom kilometražom obično ima više istrošenih dijelova, pogotovo ako nije redovno održavan. Ako kupac misli da kupuje automobil koji je prešao 20 hiljada kilometara, a stvarna kilometraža je 40 ili 50 hiljada kilometara veća, pojedini dijelovi mogu biti znatno istrošeniji nego što očekuje.
Dodatni problem predstavlja elektronika vozila. Senzori i sistemi za praćenje održavanja mogu dobijati pogrešne podatke, pa automobil možda neće upozoriti vozača na potreban servis. Primjerice, lampica za servis neće se uključiti jer sistem “misli” da vozilo još nije dostiglo potrebnu kilometražu. Lažna kilometraža može stvarati probleme i kod osiguranja ili eventualnih nesreća, jer računarski podaci vozila mogu biti važni za utvrđivanje brzine i ponašanja automobila u trenutku sudara. Iako su stariji automobili imali mehaničke brojače, današnji modeli koriste digitalne odometre. No upravo zbog digitalnog sistema manipulacija ponekad može biti još jednostavnija. I električni automobili mogu biti predmet vraćanja kilometraže jer također koriste digitalne sisteme za praćenje pređenog puta.
Postoji nekoliko znakova koji mogu upozoriti kupce da im je ponuđen automobil s vraćenom kilometražom:
Kilometraža na dokumentima ne odgovara onoj na automobilu – jedan od prvih koraka prije kupovine je provjera servisne historije i dostupnih dokumenata. Ako broj kilometara na servisnim zapisima, tehničkim pregledima ili drugim dokumentima ne odgovara onome na instrument-tabli, riječ je o velikom upozorenju.
Automobil izgleda istrošenije nego što bi trebao – ako automobil ima vrlo malu kilometražu, ali su volan, ručica mjenjača, papučice ili sjedišta jako istrošeni, moguće je da podaci nisu tačni. Naravno, neki dijelovi mogu biti zamijenjeni, ali tragovi korištenja poput ogrebotina, istrošene unutrašnjosti ili oštećenja laka mogu otkriti stvarnu starost vozila.
Stari automobil s neobično malo kilometara – ponekad se dogodi da se automobil rijetko koristi i ima malu kilometražu uprkos starosti. No starija vozila po pravilu imaju više pređenih kilometara. Zato automobil star desetak godina s izuzetno malom kilometražom zahtijeva dodatnu provjeru servisne historije.
Ako sumnjate da je vozilu vraćena kilometraža, stručnjaci savjetuju: provjeriti dokumentaciju i garanciju ukoliko postoji, kontaktirati prodavca i pokušati riješiti problem, zatražiti pomoć nadležnih institucija ili savjetovališta za potrošače ako prodavac odbija saradnju, te prestati koristiti automobil ako postoji sumnja da nije siguran za vožnju.
Najbolji način zaštite je kupovina vozila od provjerenih prodavaca s dobrim preporukama, te detaljna provjera automobila prije sklapanja kupoprodajnog ugovora. Jer kod rabljenog automobila ponekad nije najvažnije koliko kilometara piše na satu, nego koliko ih je vozilo zaista prešlo.
