Nije tajna da su odnosi SAD-a i Europe od dolaska Donalda Trumpa na vlast dramatično narušeni. To je najčešće vidljivo na poljima obrane i trgovine. No, manje se govori o možda i važnijoj dimenziji tog odnosa, a to je financijska ovisnost Europe o sustavima pod američkim utjecajem.
To nije teorijska prijetnja. Jedan konkretan slučaj iz Europe pokazuje kako taj sustav funkcionira u praksi.”Ovisnost Europe dosegla je zapanjujuće razine”
Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane prošle je godine rekao da ovisnost Europe o američkim platnim sustavima izlaže kontinent riziku ekonomskog pritiska
Problem je u tome što Visa i Mastercard danas obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja u eurozoni, dok tehnološke platforme poput Apple Paya, Google Paya i PayPala dodatno učvršćuju tu ovisnost.
“Ovisnost Europe o stranim pružateljima platnih usluga dosegla je zapanjujuće razine. Ta ovisnost izlaže Europu rizicima ekonomskog pritiska i prisile te ima implikacije na našu stratešku autonomiju”, rekao je Lane.
Europa je ukorijenjena u američki sustav
Institut EU za sigurnosne studije navodi da je Europa dublje ukorijenjena u američki financijski sustav nego zemlje BRICS-a. “Europske banke, mirovinski fondovi i središnje banke zajedno drže više od 3 bilijuna američkih dolara u američkim državnim obveznicama. Oslanjaju se na pravnu sigurnost i političku suzdržanost u Washingtonu”, iznijeli su.
Važan element američkog utjecaja je i SWIFT, ključna mreža za međunarodne bankovne transakcije. Iako je formalno europska, velik dio prometa odvija se u američkom dolaru, a SAD kroz sporazume s EU ima uvid u podatke o transakcijama.
Koliko je europska kontrola nad sustavom iluzorna, najbolje je pokazao slučaj iskljućenja Irana iz 2018. nakon pritiska Washingtona. Think-tank Europsko vijeće za vanjske odnose upozorava da bi, u slučaju nepoštivanja američkih sankcija, SAD mogao sankcionirati sam SWIFT, tj. njegove čelne ljude.Hrdalo: Hrvatska je na sivoj listi organizacije kojoj ne pripada
Američki utjecaj ne očituje se samo kroz kontrolu financijskih tokova, nego i kroz postavljanje pravila koja države moraju slijediti. Odvjetnik Vlaho Hrdalo za Index govori da ne postoji jasniji pokazatelj europske nesuverenosti od financijske. Iznio je zanimljiv primjer s Hrvatskom.
“SAD već duže vrijeme kontroliraju novčane tokove, a u pogledu EU vrlo vješto koriste patološku potrebu EU za virtue signalingom (demonstrativnim moralnim pozicioniranjem, op.a.). SAD su stvorile FATF (Financial Action Task Force) koji otada stoji pod njihovim snažnim utjecajem. FATF određuje standarde sprječavanja pranja novca i nameće ih svima snagom autoriteta.
Hrvatska recimo uopće nije članica FATF-a niti FATF postoji u hijerarhiji EU institucija, a završila je na famoznoj sivoj listi zemalja visokorizičnih zbog pranja novca. Siva lista je oblik tzv. mekih sankcija”, objasnio je Hrdalo.
Dodaje da EU bespogovorno prihvaća institucije izvan svoje hijerarhije, iako ima posebnu Uredbu iz 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakonodavstva koje donese treća zemlja (kojom je utvrđeno da su svi propisi trećih zemalja koji nastoje izravno ili neizravno proširiti svoje sankcije na pravne subjekte i transakcije unutar EU ništetni),piše Index
Poentirao je da se stoga kao normalno prihvaća i to da hrvatsko trgovačko društvo JANAF mora od američkog OFAC-a dobiti dozvolu da na teritoriju koji nije američki nekome prodaje naftu koja nije američka.
Slučaj francuskog suca
“OFAC je dio američkog ministarstva financija koji koristi sankcije kao polugu za provođenje službene politike američke administracije, pri čemu je nevažno jesu li te sankcije opravdane. Na njima je tako završio sudac Međunarodnog kaznenog suda, Francuz Nicolas Guillou, koji je potpisao uhidbeni nalog za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Njegov krimen čak nije ni neko djelovanje protiv američkih državljana.
To za posljedicu ima potpunu isključenost iz financijskih kanala, blokirane su mu sve kartice i računi u bankama, do te mjere da ne može normalno funkcionirati. Nisu u pitanju samo financije; ne može koristiti digitalne usluge američkih pružatelja poput Microsofta i Googlea, a UPS mu u Europi odbija dostavljati pakete”, pojašnjava Hrdalo.
