Tajland je već uveo zdravstvene preglede za putnike koji dolaze iz Zapadnog Bengala, dok su vlasti na Tajvanu najavile da će virus Nipah svrstati u petu, najvišu kategoriju prijetnji po javno zdravlje. Indijsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je dva slučaja zaraze kod medicinskih sestara, uz napomenu da je gotovo 200 osoba koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelima stavljeno pod nadzor i testirano. Za sada nema potvrda da se virus proširio izvan Indije.
Iako se epidemije Nipaha u Južnoj Aziji bilježe gotovo svake godine, globalna svijest o ozbiljnosti ove bolesti i dalje je relativno niska, upozorava Washington Post.
Virus Nipah je zoonotska bolest, što znači da se na ljude prenosi sa životinja. Najčešći prirodni rezervoari virusa su voćni šišmiši, ali i svinje. Ljudi se mogu zaraziti direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim izlučevinama, kao i konzumacijom kontaminirane hrane, posebno voća. Nakon prelaska na ljude, virus se može širiti i s osobe na osobu putem bliskog kontakta.
U Bangladešu su ranije epidemije povezivane s konzumacijom sirovog soka datuljine palme koji su kontaminirali voćni šišmiši. Stručnjaci naglašavaju da su pojačan nadzor, brzo otkrivanje slučajeva i kontrole putnika ključni za sprječavanje širenja zaraze.
Virus Nipah prvi put je otkriven 1999. godine u Maleziji, gdje je tokom velike epidemije među uzgajivačima svinja život izgubilo više od 100 ljudi. Od tada se povremene epidemije javljaju u više azijskih zemalja, naročito u Bangladešu i Indiji, ali i u Maleziji, na Filipinima te u Singapuru. Ovogodišnji slučajevi posebno su zabrinjavajući jer su prvi potvrđeni u Zapadnom Bengalu nakon 2007. godine.
Simptomi bolesti obično se javljaju nekoliko dana nakon zaraze i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, kašalj, bolove u mišićima i otežano disanje. U težim slučajevima dolazi do neuroloških komplikacija, poput oticanja mozga, što može imati smrtonosan ishod. Preživjeli pacijenti ponekad se suočavaju s trajnim posljedicama, uključujući epileptične napade.
Za virus Nipah trenutno ne postoje odobreni lijekovi niti vakcina. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga je još 2018. godine uvrstila na listu prioritetnih patogena zbog potrebe hitnog razvoja terapije i vakcina. Iako se rade istraživanja, liječenje se zasad svodi na potporne mjere i zahtijeva visoko specijaliziranu medicinsku njegu,pišu Vijesti
WHO naglašava da je, u nedostatku efikasnog liječenja, prevencija ključna. To podrazumijeva smanjenje kontakta ljudi sa šišmišima, prokuhavanje soka datuljine palme prije konzumacije te pažljivo planiranje farmi svinja u odnosu na staništa divljih životinja.
