Ta organizacija, koja okuplja 72 države među kojima je i Hrvatska, navela je u svojoj analizi da će vraćanje plovidbe na nivo prije krize zavisiti od povjerenja u mogućnost transporta tereta na vrijeme, pronalaska posade, ugovaranja brodova, cijene osiguranja tereta i brodova, ali i od uklanjanja mina te obnove oštećene infrastrukture.
“Čak i kada moreuz bude otvoren, saobraćaj se neće odmah vratiti na nivo prije krize. Trgovinski uslovi mogli bi mjesecima ograničavati prijevoz”, navedeno je.
ITF je analizu podijelio s novinarima tokom godišnjeg samita održanog u njemačkom gradu Leipzigu.
SAD i Iran, koji blokiraju saobraćaj uskim moreuzom kroz koji inače prolazi 25 posto svjetskih naftnih tankera, proglasili su krhko primirje 8. aprila. Tokom prve sedmice kroz moreuz je prošlo svega 45 brodova.
Prolaz je sada uslovljen koridorima pod kontrolom iranske mornarice, dok dvije zaraćene države vode pregovore. Od kada su SAD i Izrael napali Iran krajem februara, oko 1.000 trgovačkih brodova i 20.000 pomoraca ostalo je blokirano u Perzijskom zaljevu.
“Ovo je šok nakon kojeg ćemo drugačije razmišljati”, rekao je generalni sekretar ITF-a Young Tae Kim i dodao:
“Ovo je dobra lekcija nakon koje se otvara pitanje otpornosti vlada na ovakve događaje, ali i potrebe korištenja goriva iz obnovljivih izvora”.
U Leipzigu se okupilo 1.200 učesnika, među kojima i 39 ministara, koji su razgovarali o situaciji u globalnom saobraćaju i otpornosti na političke, klimatske i finansijske probleme.
ITF smatra da koncentracija trgovine u malom broju pomorskih koridora predstavlja globalni rizik jer se prekid rada samo jednog odmah osjeti širom svijeta.
Cijena avionskog goriva se udvostručila, pa su u maju aviokompanije širom svijeta otkazale 13.000 letova, pokazuju podaci analitičke kompanije Cirium.
Lufthansa i Croatia Airlines najavili su otkazivanje dijela letova tokom ljetne sezone, kada je potrošnja goriva velika.
“Tokom pandemije koronavirusa ljudi su shvatili da ne mogu ništa bez saobraćaja, da ne mogu posjećivati bližnje niti se kretati. To se sada ponavlja s ovom krizom”, rekao je Kim, koji je na čelu ITF-a od 2017. godine,pišu Vijesti
Naglasio je da su vlade, uključujući i onu Južne Koreje, u čijem je ministarstvu saobraćaja radio prije dolaska u ITF, “potcjenjivale ministarstva saobraćaja”.
“Ona su uvijek bila niže rangirana, ispod ministarstava vanjskih poslova, energetike i drugih resora. Smatrana su tehničkim ministarstvima, ali sada ljudi razumiju važnost saobraćaja”, izjavio je Kim.
Dodao je i da je uoči dolaska na samit ITF-a “osjećao veliki pritisak zbog svega što se dešava u svijetu”.
