Zanimljivosti

20 GODINA NIJE KOPAO, ZALIVAO ILI ĐUBRIO BAŠTU, A SVAKI PUT IZVADI 2 TONE KROMPIRA: Evo kako

Rus iz sela Šušnskoje ima savršenu baštansku tehniku sadnje krompira, za koju do sada sigurno niste čuli

Selo Šušnskoje na obali rijeke Jenisej u Rusiji obiluje neplodnom zemljom, dok ljetna temperatura zna da pređe i preko 35 stepeni Celzijusa, a zimi da se spusti i do – 45 stepeni Celzijusa. Zbog nepovoljne klime kiše i snijega skoro i da nema, zato je suša ogromna. Ali jedan čovjek u tim (ne)uslovima ubira nevjerovatne plodove: kod njega rađa krompir, paradajz, šargarepa, bobičasto voće kao u nekom najplodnijem tlu.

U čemu je njegova tajna? U pametnoj bašti! Zamjatkin kaže da njegova bašta nije vidjela ašov, motiku ili plug, a opet se plodno tlo svakih 10 godina produbljuje za 30 do 40 centimetara.

Zemlja je postala tako rastresita da se kolje za paradajz s lakoćom utisne u zemlju. Prinos krompira je 2 tone na 100 m2, dok šargarepa i kupus svake godine rađaju sve bolje.

Ovaj čovjek ne koristi kompost, ni stajsko đubrivo. Ono što on od đubriva koristi je PEPEO!

Kako mu to uspijeva?

1. Odabrao je najbolje sorte povrća i voća

2. Koristi prirodnu zeljoradnju: uske leje i malč

Leje

Leje su kod Zajmatkina širine 80cm, sa prolazima oko 1 metra. U prvoj polovini maja on u leje nanosi organski otpad (opalo lišće, pokošena trava, polutrulo granje) a onda preko toga nasipa oko 5 cm zemlje. Zatim se leja dobro zalije, a potom se u to zemljište naseljavaju gliste. Tako “sređenu” leju ostavlja da miruje do početka ljeta kada u nju sadi grašak, bob, grah i td.

Šta je poenta: prije sadnje pripremiti leju na oko dva mjeseca. Staviti organsko đubrivo, a potom posuti zemljom preko. Ako ćete saditi u rano proljeće, najbolje bi bilo da se leja pripremi u zimu, pa da se pusti da “izmrzne”. U ovako rastresite leje možete saditi šta poželite.

Bolesti

Zamjatkin kaže da je iskorijenio bolesti samo jednom metodom. Svako veče pokriva svoje leje običnim najlonom kako bi spriječio da jutarnja rosa padne na povrće. On pokriva samo ono povrće sklono bolestima poput paradajza, krastavaca, luka, paprike, krompira…

Malč

Zamjatkin koristi pokošenu travu. To je jedini malč u koji on vjeruje i smatra da je najbolji. U avgustu pravi novu leju u koju sipa pokošenu travu koju prekriva zemljom, a onda u kasnu zimu u tu leju može da sadi zimsku baštu. U takvu leju, u kojoj je osnova malč od pokošene trave on sije krompir i smatra da je prinos fantastičan upravo zato.

Pravilo malčiranja: u jesen se zemlja prekrije pokošenom travom da bi se kasnije taj malč dobro smrznuo tokom zime. U proljeće se malč malo skloni sa strane kako bi se zemlja ugrijala. Postupak grijanja zemlje traje oko mjesec dana, da bi se mjesec dana malč vratio na mjesto i na njemu se sadilo.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh