Rat je skup. Osim razaranja, osobnih tragedija i poginulih, on iziskuje golema sredstva za kupnju i mobilizaciju opreme. Gubi se i radna snaga, što i Izrael i njegovo gospodarstvo osjećaju na više strana, piše Deutsche Welle.
Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah. Prošli tjedan Izrael je izveo napade duboko u unutrašnjost Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta.
Zbog svega toga izraelsko gospodarstvo trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici pričuve pozvani su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta. Istodobno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži.
Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta. U travnju je nezaposlenost u zemlji iznosila 3%, što je znatno manje u odnosu na 4,8% u 2021.
Golem novac za vojsku
U isto vrijeme vojni su izdaci snažno porasli. Prema izvještaju Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz aprila 2024., izraelski vojni izdaci porasli su za 65% i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura. Time su vojni izdaci dosegnuli 8,8% BDP-a– najviše na svijetu nakon Ukrajine.
Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu, navodi The Times of Israel.
Itai Ater, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno vrlo skup i da postoji velika neizvjesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti.
– Vojni troškovi, i u ofenzivi i u defenzivi, iznimno su visoki. To će zasigurno utjecati na proračun, deficit, BDP i izraelski dug, rekao je Ater za DW.
Troškovi su doista visoki. Tijekom posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom.
Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater.
Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutačno su obustavljeni. Zrakoplovne kompanije povukle su svoje avione, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.
Nema druge nego veći porezi
Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.
Izraelska privreda je proteklih godinu i pol dana trpjela, no pokazala se iznenađujuće otpornim, kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Univerziteta u Haifi.
I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. izraelska je privreda ostvarila prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine.
Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstoću tržišta rada koje je ‘najnapetije dosad‘. Nisu se do sad ostvarile niti prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogli napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.
Tehnološka velesila
Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12% ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25% čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64% izraelskog izvoza i oko 20% BDP-a.
No prema izvještajuu Izraelske agencije za inovacije iz aprila, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine.
Godine 2024. broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, dok je istodobno porastao broj onih koji sele u inozemstvo na duže razdoblje.
Trenutačno te firme još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve tvrtke i njihove zaposlenike da odu iz Izraela.
Šta će biti sutra?
Najveća nepoznanica trenutačno je osjećaj goleme neizvjesnosti što donosi budućnost u Izraelu i regiji. To utiče na radnike, poslodavce i ulagače.
– Ipak, ako pogledate burzu i tečaj, čini se da su ulagači optimistični – vjerojatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak gospodarstva, kaže Ater.
Za investitore su kratkoročni rizici porasli, no stvarni učinak ovisi o tome koliko će vojni sukobi trajati i kako će završiti.
– Alternativni scenarij, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, također je moguć, rekao je Ater. ‘U tom slučaju izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće napredovati‘.
Gledajući unaprijed, Ater smatra da sigurnosna situacija općenito, a izraelsko-palestinski sukob posebno, ostaje jedan od najvećih dugoročnih ekonomskih izazova za zemlju. Uz te napetosti, upozorava i na važnost praćenja unutarnjih društvenih podjela te reforme pravosuđa i njezina utjecaja na demokratske institucije.
