“Izražavam zadovoljstvo što je Vijeće ministara jednoglasno usvojio program reformi za ’21. i ’22. godinu”, rekao je novinarima nakon sjednice Josip Brkić, zamjenik ministarke spoljnih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO savezom.
On je naglasio da ovo pokazuje kontinuitet odnosa, ali i da jača partnerstvo BiH i Sjevernoatlantskog saveza.
Da bi ovaj dokument bio usvojen, potrebno je bilo da za njega glasaju i ministri iz Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta).
Predsjedništvo BiH nakon toga treba da donese odluku o prihvatanju dokumenta, te on treba biti dostavljen u Brisel, u sjedište NATO saveza.
Prethodno je taj dokument nekoliko puta skidan sa dnevnog reda Savjeta ministara.
Gdje se nalazi BiH na NATO putu?
Unutar BiH postoji konsenzus oko evropskih integracija, ali ne i puta u NATO. Zvaničnici iz RS slijede opredjeljenje susjedne Srbije o vojnoj neutralnosti, a 2017. je Narodna skupština RS usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.
Službeno, BiH je u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) i to kao jedina zemlja. Pojednostavljeno, radi se o pripremnoj fazi za punopravno članstvo.
Pozivnica za MAP upućena je 2010, a 2018. godine, nakon opštih izbora, BiH je pozvana da uputi Godišnji nacionalni plan (ANP) koji priprema svaka država koja želi postati članica Saveza.
Ukratko, radi se o planu reformi u više oblasti, između ostalih i političkih, bezbjednosnih, pravnih i odbrambenih.
Zbog protivljenja iz Republike Srpske, BiH je umjesto ANP-a u NATO poslala Program reformi.
Sadržajno se on ne razlikuje od ANP-a i NATO ga je kao takvog prihvatio, ali sama terminologija koja se koristi značajna je za političare iz Republike Srpske.
Nacrt prijedloga programa reformi za 2021. godinu je izrađen u maju te godine, a u tom dokumentu se nijednom ne pominje sintagma “integracija”. Na dva mjesta se naglašava da se sve radi “bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”.
Isti dokument, samo za 2022, dostavljen je na razmatranje Savjetu ministara tokom jula.
