Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće stagniraju, a za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće.
U poređenju sa potrošačkim cijenama iz januara prošle godine, sa najnovijim podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH, cijena nekih osnovnih životnih namirnica porasla je i za 100 posto.
Primjera radi, za litar ulja prije godinu dana trebalo vam je 2.4 KM, dok je cijena ove godine veća je za jednu marku.
Građane je najviše šokirala cijena šećera, sa 1.10 KM, za godinu dana skočila je na 1.60 KM. Maslac je postao “suho zlato”, jer je za kilogram ove, sada luksuzne namirnice, potrebno izdvojiti 23.70 KM.
Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na burzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 posto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 posto.
Kilogram pilećeg filea koštao početkom prošle godine oko 8 KM, sada je ta cijena porasla i do 10 KM, u zavisnosti od prodavnice.
Krompir kao povrće kojeg nikada nije oskudijevalo na bh. poljima, kreće se po cijeni od 1,20 do 2,50 KM, a prošle godine se on mogao nabaviti i za 70 feninga.
Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će predložiti smanjenje stope PDV-a na brašno, ulje, šećer i ostale osnovne životne namirnice na 10 posto.
Ova bi mjera, tvrdi Dodik, bila privremenog karaktera i mogli bi je ograničiti do kraja ove godine dok se ne stabilizuje tržište.
Sasvim je jasno da porodice sa minimalnom (543 KM), pa ni sa prosječnom plaćom (oko 1.000 KM), ne mogu pokriti troškove sindikalne potrošačke korpe.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec janur 2022. godine iznosi 2.357,04 KM i za 91,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ Mostar rekao je za portal Radiosarajevo.ba da Vlada FBiH ima mehanizme kojima može zaustaviti val poskupljenja u vidu ograničenja rasta cijena, kao što je to slučaj u Srbiji.
“Može se subvencionirati i dio potrošačke korpe, npr. subvencionirati vrtiće, kulturu, sport… Mnogi građani odriču se u svoje ime i u ime svoje djece osnovnih stvari koje im omogućavaju normalan život jer ne mogu sebi priuštiti normalne stvari. Čuli smo dosta puta priče kako će se poduzeti neki koraci, međutim to je ostalo samo na priči”, kazao je Bago.
Istakao je kako se očekuje još veće poskupljenje hrane u narednom periodu pogotovo jer ni situacija na svjetskom tržištu nije zavidna, ali opet potcrtava kako je to moguće spriječiti.
“Imamo primjer Poljske koja je ukinula PDV na hranu, da li je to realno očekivati od naše vlasti, vrijeme će pokazati. Međutim, konstantan je udar na građane, raste inflacija, cijene, a plaće ostaju iste”, zaključio je Bago u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.
